Očekivano, podrška predsjedniku Aleksandru Vučiću stiže od predstavnika vladajućih partija nekadašnjeg Demokratskog fronta, koji inače podržavaju režim u Srbiji.

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Vladislav Bojović tvrdi da je pod plaštom, kako ih je nazvao, takozvanih studentskih protesta u Srbiji i „besramne zloupotrebe” velike tragedije u Novom Sadu, Vlada Srbije „izložena organizovani napad i juriš određenih struktura koje djeluju iza kulisa".

Bojović snažno podržava rukovodstvo Srbije "u trenutku kada je izloženo najnovijem pokušaju destabilizacije u režiji ostataka ‘duboke države‘, ubjedljivo poraženih na nedavnim izborima u SAD".

Šef Bojovićeve stranke Milan Knežević i predsjednik opštine Nikšić Marko Kovačević iz Nove srpske demokratije među prvima su potpisali peticiju „podrške pravu na život” predsjednika Vučića, čime su se pridružili ministrima, ambasadore i javne ličnosti iz Srbije koji upozoravaju na „sve veću dehumanizaciju i satanizaciju“ njegovog lika i djela.

S druge strane, Miodrag Laković, predstavnik vladajućeg Pokreta Evropa sada (PES), kaže za DV da su građani Srbije, predvođeni studentima, pokazali snažan potencijal da demokratskim pritiskom utiču na institucije da rade otvorenije, efikasnije, i to u granicama svojih ustavnih ovlašćenja.

- Ostavka premijera Miloša Vučevića može se shvatiti kao iznuđen manevar, kojim vlasti u ovom trenutku žele da ublaže potencijal za još veće intenziviranje protesta i iznošenje novih i radikalnijih zahtjeva - kaže Laković za DV.

On dodaje da je „očigledno da postoji značajno raspoloženje za korjenite institucionalne i političke promjene, a da li će se i na kom nivou vlasti to desiti u ovom trenutku, niko ne može da predvidi”.

Laković ističe: „Veoma je značajno da su protesti uglavnom mirni i pored ogromnog broja učesnika, iako je bilo nekoliko zabrinjavajućih incidenata. Vlasti u Srbiji se suzdržavaju od represivnih mehanizama, što je za svaku pohvalu, a mora se priznati da u smislu međunarodne podrške, do sada „nisu u podređenom položaju“.

Opozicija izražava otvorenu podršku srpskim studentima i želju da njihova istrajnost bude primjer koji treba da slijede njihove kolege u Crnoj Gori.

- Svi mi koji obavljamo javne dužnosti, bilo da smo u vlasti ili opoziciji, moraćemo da naučimo i prihvatimo da se suočimo sa kritikama koje nam upućuju učesnici i organizatori protesta, shvatajući da je to njihov zadatak – da kritikuju sve što je „ nije dobro ili šta nije bilo dobro, bez obzira o kojoj pojedincu ili političkoj opciji se radi - kaže za DV Nikola Zirojević, poslanik opozicionih Socijaldemokrata (SD).

"Kamo sjutra?" sjutra blokira most Blaža Jovanovića

I studenti i vlast u Srbiji pokazali su da u politici stvari nisu tako jednostavne i jednostrane kako izgleda, kaže za DV analitičar Stefan Đukić.

- Tamošnja vlast, navikla da vodi jedan oblik borbe, da svu opoziciju sa kojom su se suočavali uvijek na isti način delegitimizuje, pokušala je isti modus operandi. A kada su shvatili da to ne ide, sada jure iz greške u greška, nudeći sve veće i veće ustupke“, „koji ne daju rezultate, već samo pokazuju ogromnu slabost da bi se održalo na vlasti.

Studentski protest je pokazao svima da su promjene moguće, ali treba biti iskren u namjeri - smatra Đukić.

Neformalna grupa crnogorskih studenata Kamo sjutra tri puta je organizovala proteste tražeći ostavke čelnika sektora bezbjednosti nakon masovnog ubistva na Cetinju 1. januara, kada je ubijeno 13 osoba, među kojima dvoje djece.

Očekuju da premijer Milojko Spajić podnese ostavku do 1. februara, uključujući ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksu Bečića, rigoroznije dozvole za posjedovanje oružja, reformu policije, vraćanje građanskog vaspitanja kao obaveznog predmeta u osnovnim i srednjim školama i poboljšanim odnosima i brigom o mentalnom zdravlju.

U suprotnom, najavljuju, pozivaće se na građansku neposlušnost. Zirojević podržava studente "i njihove aktivnosti koje prati veliki broj građana" i dodaje da se nada da će "po ugledu ne samo na Srbiju već i na većinu zemalja članica EU ovi protesti biti dodatno pojačani, i po broju i po akciji“.

Prema Đukićevom mišljenju, nema sumnje da je forma protesta iz Srbije bar pokušala da se prelije na Crnu Goru, ali su, dodaje, protesti neuporedivi zbog niza faktora.

- Dok u Srbiji najvjerovatnije imamo direktnu odgovornost ljudi na vlasti i dugogodišnju autokratsku prirodu režima, u Crnoj Gori ta odgovornost može biti samo moralna, a vlasti su fluidne i promjenljive. Društvena klima je jednostavno takva da postoji nije pravi prostor za masovne proteste u Crnoj Gori - kazao je Đukić.