Dok dio javnosti kritički ukazuje da unutar vladajuće većine ne postoji jedinstvo, iz vlasti poručuju da su različiti stavovi njenih konstituenata odraz demokratije.
Pitanje međusobnih odnosa političkih činilaca unutar vladajuće koalicije predstavlja suštinsko pitanje političkog funkcionisanja u Crnoj Gori, smatra politikolog Aleksandar Ćuković.
– Priroda aktuelne vlasti je takva da je interesovanje za to pitanje nesmanjenim intenzitetom ostalo da lebdi u ovdašnjoj javnosti od prvog dana njenog formiranja. Ono će se aktuelizovati kako se budu bližili parlamentarni izbori. Naravno, nije neobično da se razlike u stavovima činilaca koalicionih vlada posmatraju kao, s jedne strane, temelj zdrave demokratske prakse, oličen u pluralizmu mišljenja i spremnosti na kompromis, ali i, s druge strane, plodno tle za potencijalnu paralizu procesa odlučivanja i političke akcije, ukoliko razlike u stavovima prerastu u otvorenu sukobljenost – kazao je Ćuković za "Dan".
Kako je dodao, u teorijskom smislu, jednak broj argumenata može pronaći i na strani koja ovakvu situaciju ocjenjuje pozitivnom, ali i na ovoj drugoj, pa se iz toga lako može zaključiti da je uspješnost ovakve vlasti jednaka umješnosti da održi balans između ove dvije krajnosti, što često zna biti opterećujuće za sve konstituente vlasti.
– Što se crnogorskog konteksta tiče, trzavice su konstanta i stoga ih javnost i mediji percipiraju kao glavno obilježje vlasti, a one se mogu sagledati na više značajnih nivoa: najprije se uočava borba za što bolje unutarkoaliciono pozicioniranje, a zatim i izbjegavanje određenih tema, ili, pak, nejasna linija odgovornosti u samom djelovanju. Otuda se javlja i ambivalencija u javnoj percepciji, pa su građani u određenim situacijama opravdano zbunjeni jer se, s jedne strane, potencira priča o demokratiji i pluralizmu mišljenja, a s druge se govori o institucionalnoj blokadi i anesteziranju određenih procesa – rekao je Ćuković.
Da bi se aktuelna vlast u Crnoj Gori oslobodila zamki permanentnog balansiranja između demokratskog pluralizma i političke neefikasnosti, naš sagovornik smatra da je ključno izvršiti promjenu političke kulture, ma koliko to apstraktno zvučalo.
– Razlike same po sebi nijesu problem, ali one postaju opasne tek kada se njima upravlja kratkoročno, populistički i bez svijesti o zajedničkoj odgovornosti. Sve dok koaliciona vlast ne pređe iz faze unutrašnjeg nadmetanja u fazu institucionalne zrelosti i odgovornog partnerstva, politička stabilnost će ostati krhka, a demokratija će biti više na papiru nego u praksi. Oslušnimo samo ko je to nezadovoljan i čija pitanja ne smiju doći na agendu za raspravu i rješavanje – istakao je Ćuković.
Upravo u toj transformaciji, po njegovom mišljenju, leži odgovor na pitanje ne kako da se razlike ukinu, već kako da se njima mudro upravlja u interesu građana i države.
– U zemlji gdje je vlast sastavljena od glasova različitih boja, gdje svaka stranka nosi svoju istinu kao barjak, demokratija nije u tome da svi misle isto, već da u različitosti nađu zajednički put. Izlaz nije u tišini, niti u jednoumlju, već u mudrosti da se sluša više nego što se govori, u snazi da se popusti kada treba i u jasnoj viziji da zajedničko bude veće od partijskog. I, naravno, nikada ne potcjenjivati građane, što je prethodni režim skupo koštalo – zaključio je Ćuković.
