– Dok je razumljiva intencija zakonodavca da se usaglasi sa evropskim medijskim zakonodavstvom kao i da reguliše osjetljivu oblast igara na sreću, treba imati u vidu da po evropskoj praksi bilo koja ograničenja komercijalne slobode medija moraju ispunjavati stroge uslove u pogledu opravdanosti, restriktivnosti i proporcionalnosti, odnosno ne mogu biti nametane nauštrb legitimnih interesa svih relevantnih privrednih subjekata – kazali su u dopisu državnim zvaničnicima predstavnici tri crnogorska medija.
Navode da je zabrana oglašavanja igara na sreću na način predviđen novim crnogorskim zakonodavstvom neproporcionalna ciljevima kojima se teži "jer se isti ciljevi mogu postići i uz manje restriktivne ili mjere koje targetiraju suštinu problema".
– Dok su nadzor i kontrola nesumnjivo potrebni u ovoj oblasti, neophodno je imati u vidu da igre na sreću, pored određenih negativnih efekata na osjetljive grupacije, imaju i značajne pozitivne efekte za zaposlenost građana Crne Gore i održivost lokalnog medijskog ekosistema. Značajni udar na izvore prihoda medija, na malom tržištu poput crnogorskog, može dovesti ne samo do narušavanja njihove finansijske održivosti već i do pada kvaliteta javnog informisanja, gubitka pristupa određenim sadržajima (usljed nemogućnosti kapitalizacije), informacionom zaostatku grupacija koje se pretežno informišu putem konkretnog medijskog kanala i posljedično smanjenja medijskog pluralizma u Crnoj Gori – navodi se u dopisu.
Predstavnici tri crnogorska štampana medija podsjećaju da su u postupku javne rasprave crnogorski mediji, upravo imajući navedeno u vidu, dosljedno isticali i nedavne odluke vrhovnih sudova država članica Evropske unije kojima je presuđeno da su široke zabrane oglašavanja igara na sreću protivustavne i protivzakonite.
– Novi propisi su drastično ograničili mogućnosti reklamiranja igara na sreću u domaćim privatnim medijima, dopuštajući im pojavljivanje samo sa logom, isključivo u okviru sportskih rubrika, što umnogome skraćuje raspoloživi prostor za oglašavanje u medijskom formatu koji je svakako pod stalnim pritiskom i smanjenjem tiraža, te koji prirodom svog okruženja ne targetira maloljetnike kao posebno osjetljivu grupaciju. Istovremeno, inostrane digitalne platforme (uključujući društvene mreže) i strani mediji ostali su potpuno izvan ovih restrikcija, iako upravo predstavljaju osnovni kanal komunikacije posebno osjetljivih grupacija, i već svjedočimo odlivu novca sa crnogorskog marketinškog tržišta – upozoravju predstavnici medija i dodaju da su ovim zakonskim rješenjem domaći štampani mediji, portali, radio i TV stanice koji imaju svoje portale dovedeni u neravnopravan položaj, uskraćeni za značajan izvor prihoda i izloženi direktnom riziku po ekonomski opstanak zbog očigledne diskriminacije – a bez bilo kakve jasne uzročno-posljedične veze sa predmetom regulacije.
– Tokom javne rasprave, takođe, naš glas se nije čuo, a zajednički amandmani medija i priređivača i pored obećanja nijesu ni razmatrani, a kamoli usvojeni – navodi se u dopisu.
