Izbor Nikole Jovanovića za predsjednika Opštine Budva predstavlja formalizaciju nove političke stvarnosti u tom primorskom gradu. Podržan od odbornika sa liste "Budva naš grad", Demokratske partije socijalista (DPS), Evropskog saveza i Građanskog pokreta URA, Jovanović je dobio povjerenje Skupštine opštine uz poruku da u fokusu neće biti politička trgovina, već rješavanje krize.

(VIDEO) Nikola Jovanović na čelu Budve, glasalo ga 19 odbornika, dva bila protiv

Međutim, iako se insistira na tome da koalicija zvanično nije formirana, politička matematika jasno ukazuje na to da je dogovor između Jovanovića i DPS-a prethodio uspostavljanju nove vlasti u Budvi.

Politička situacija u Budvi nestabilna je već godinama, a nakon lokalnih izbora bilo je jasno da će formiranje vlasti biti složen proces. Demokratska Crna Gora, koja je bila dio prethodne vlasti, našla se u manjini, kao i Nova srpska demokratija (NSD), nekadašnji ključni igrač u upravljanju gradom. Novu upravu su formirali Jovanović i njegovi politički partneri, uz podršku DPS-a, koji je, nakon višegodišnjeg opozicionog djelovanja ponovo postao relevantan faktor u Budvi.

Jovanović je više puta ponovio da nije napravljena koalicija sa DPS-om, već da je dogovor postignut na osnovu platforme za prevazilaženje političke krize. Ipak, realnost je da se vlast u Budvi ne bi mogla formirati bez podrške DPS-a, što implicira da je saradnja sa tom partijom bila već dogovorena, makar i bez formalnog koalicionog sporazuma.

Da se DPS nije odlučio da podrži Jovanovića, Budva bi i dalje bila u političkom vakuumu, ali najvjerovatnije manje podijeljena. O tome govori i analitičar Sergej Sekulović, koji naglašava da, iako nema formalnog koalicionog sporazuma, u praksi koalicija funkcioniše.

– Imamo situaciju u kojoj su čelni ljudi opštine izabrani uz podršku DPS-a, što znači da je izvjesno da je napravljen dogovor, makar i u neformalnom obliku – rekao je Sekulović za RTCG.

Jasno je da DPS nije podržao Jovanovića zbog njegovih "lijepih očiju", već zato što je postigao politički dogovor koji će im omogućiti da učestvuju u vršenju vlasti. Iako još nije poznato u kojoj mjeri će DPS imati kontrolu nad kadrovskim rješenjima i ključnim resorima u opštini, izvjesno je da će njihova uloga biti značajna.

Sekulović smatra da će DPS dobiti jedan dio vlasti, ono što kolokvijalno zovemo "po dubini".

Formiranje vlasti u Budvi je samo prvi korak, a kako će ona funkcionisati u praksi, ostaje da se vidi. Novoizabrani predsjednik Opštine najavio je da će prioritet biti prevazilaženje krize i stabilizacija upravljanja gradom, ali mnogi se pitaju koliko je to zaista moguće s obzirom na heterogenost koalicije.

Najveći izazov biće upravo odnosi između partnera u vlasti, prije svega između Jovanovića i DPS-a. Iako DPS nije zvanično dio vladajuće koalicije u Budvi, presudno je omogućio njeno formiranje, pa je logično pretpostaviti da će određeni zahtjevi sa njihove strane uslijediti. U tom smislu, ostaje da se vidi koliko će Jovanović uspjeti da ostane pri stavu da nema političke trgovine, a koliko će, pak, morati da pravi kompromise kako bi vlast u Budvi funkcionisala.

Jedno je sigurno – Budva više nije bastion anti-DPS politike. Kako će se taj zaokret odraziti na budućnost grada, ali i na šire političke odnose u Crnoj Gori, u ovom trenutku niko ne zna.