I to ne malo – za svega nekoliko mjeseci povjerenje u EU opalo je sa 83 na 69 odsto. Prema mišljenju Nikolete Đukanović, docenta na Univerzitetu "Donja Gorica", glavni razlozi za pad povjerenja leže u reformskoj stagnaciji, izostanku benefita koje evropska integracija donosi i što se ona koristi u dnevnopolitičke svrhe, bez konkretnih pomaka. Kako smatra, ovakav trend trebalo bi da bude alarm za proces integracije Crne Gore u EU.
Posebno istraživanje Eurobarometra, čiji podaci su prije nekoliko dana objavljeni, pokazuje da 69 odsto građana vjeruje EU, pozitivan stav o Uniji ima 60 odsto, a kada bi se održao referendum, za ulazak u EU bilo bi 64 odsto građana. Kada se ovi podaci uporede sa ranijim istraživanjima, koja su pokazivala da je povjerenje građana u EU i preko 80 odsto, što su rado isticale i aktuelna vlada i prethodne vlade, postaje jasno da je došlo do drastičnog pada povjerenja.
– Ove podatke trebalo bi vrlo ozbiljno uzeti u razmatranje, posebno ako se potvrdi da je došlo do tako drastičnog pada povjerenja građana u EU u relativno kratkom vremenskom periodu. Prije bilo kakvih zaključaka, neophodno je uporediti metodologije istraživanja i pažljivo analizirati kontekst u kojem je sprovedeno.
– Međutim, i sama pojava takvog trenda treba da bude alarm za cjelokupan integracioni proces. Glavni razlozi za opadanje povjerenja leže, prije svega, u unutrašnjim faktorima. Crna Gora već duže vrijeme stagnira u reformskom procesu, građani ne vide konkretne benefite koji bi potvrdili da evropska integracija donosi stvarne promjene u kvalitetu života. Integracije se uglavnom koriste kao poželjna retorička figura u izbornim kampanjama, dok konkretnih koraka naprijed, posebno u vladavini prava, borbi protiv korupcije i reformi institucija, gotovo da nema. Paradoks naše političke scene je i u tome što, iako gotovo sve partije deklarativno podržavaju EU integracije, mnoge od njih zapravo ne baštine evropske vrijednosti, bilo da je riječ o odnosu prema ljudskim pravima, pravosuđu, slobodi medija ili spoljnopolitičkom usklađivanju. Ta nedosljednost i te kako utiče na javno mnjenje – kazala je Đukanović za "Dan".
Ističe da dodatno zabrinjava porast društvenih narativa koji afirmišu radikalizam, ekstremizam, tradicionalizam i konzervativizam, što, kako kaže, direktno podriva evropske vrijednosti i utiče na oblikovanje javnog mnjenja, posebno među mladima.
– Ako se taj trend ne zaustavi, postoji realna opasnost da Crna Gora izgubi evropski pravac, makar na društvenom nivou. Prije svega, mora se preći sa riječi na djela. Podrška građana integracijama mora biti praćena konkretnim reformama, posebno u oblasti pravosuđa, javne uprave, borbe protiv korupcije, obrazovanja i zdravstva. Građani očekuju promjene koje će osjetiti u svakodnevnom životu, a ne samo deklarativnu privrženost EU – naglašava Đukanović.
Smatra i da je neophodno vratiti kredibilitet integracionom procesu kroz jasnu političku volju, profesionalizaciju institucija, ali i dosljednu evropsku retoriku, koja se ne koristi samo kada je politički korisna.
– EU agendu ne mogu nositi partije koje se protive osnovnim evropskim vrijednostima. Osim toga, ključno je da se javnost kontinuirano i kvalitetno informiše o suštini integracija, ne samo kroz promotivne kampanje, već kroz dijalog sa građanima, civilnim sektorom i akademskom zajednicom. Samo tako se može obnoviti i učvrstiti povjerenje koje, iako još uvijek većinsko, izgleda da polako erodira – kazala je Đukanović.
Pored unutrašnjih faktora koji utiču na pad povjerenja u EU, kako dodaje, ni globalni nisu zanemarljivi.
– Odsustvo jasnog stava EU u vezi sa nekim globalnim krizama, poput situacije u Gazi, doprinosi padu povjerenja građana u međunarodne organizacije uopšte, uključujući i EU – rekla je Đukanović.
