Nacionalna zajednica Crnogoraca u Hrvatskoj je najorganizovanije i najintelektualnije naše udruženje u inostranstvu, poručio je predsjednik Crne Gore večeras u Zagrebu na svečanosti povodom 30-togodišnjice ove zajednice.

Na svečanosti u dvorani Vatroslav Lisinski čiji su pokrovitelji predsjednici Crne Gore i Republike Hrvatske, predsjednik Đukanović je u znak priznanja za ukupno djelovanje tokom protekle tri decenije Nacionalnoj zajednici Crnogoraca Hrvatske uručio Orden crnogorske zastave trećeg stepena.

 - Učinili ste mi veliku čast pozivom da zajedno s predsjednikom Milanovićem budem pokrovitelj i učesnik na svečanosti povodom velikog jubileja – 30. godišnjice Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske. Ovo je veliki događaj za Zajednicu, za crnogorska udruženja koja su njeni članovi, ali isto tako i za Crnu Goru i za Hrvatsku. Čestitajući vam jubilej mogu sa zadovoljstvom konstatovati da ste u protekle tri decenije izgradili čvrste temelje jedne moderne institucije koja će i ubuduće biti snažan oslonac očuvanja i afirmacije crnogorskog identiteta, i saradnje Crne Gore i Hrvatske - naveo je Đukanović.

On je istakao da je korpus hrvatskih Crnogoraca je po mnogo čemu jedinstven.

 - Nakon raspada zajedničke države, Crnogorci u Hrvatskoj, koji su ovdje došli pretežno zbog sticanja novih znanja na renomiranom Zagrebačkom sveučilištu i drugim visokoobrazovnim hrvatskim školama, u novim političkim i državnim okolnostima, odlučili su da formiraju ovu svoju organizaciju, znajući da se svaka zajednica, i svaka ideja najbolje čuva i unapređuje unutar institucija. Prihvatili su Hrvatsku kao svoju državu, poštujući volju hrvatskih građana kao izraz njihove legitimne i istorijski utemeljene težnje za samostalnošću, priželjkujući da i narod kome pripadaju obnovi državnu nezavisnost. Zajednica je od početka imala jasne stavove o crnogorskom državnom i nacionalnom pitanju i bila jedinstvena u opredjeljenju za građansku,  multietničku i evropsku Crnu Goru. Povezala se sa suverenističkim partijama i društvenim antiratnim kulturnim pokretima u Crnoj Gori - kazao je on.

Pomagala ih je, kako je dodao, i finansijski, doprinosila  izdavanju knjiga PEN Centra i Matice Crnogorske, organizovala naučne skupove o crnogorskom nacionalnom pitanju, i aktivno radila na obavještavanju evropske javnosti o prilikama u Crnoj Gori.

Prema njegovim riječima, nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske daje poseban doprinos afirmaciji Crne Gore i njene istorije i kulture u Hrvatskoj i snažno doprinosi jačanju ukupne saradnje između naših prijateljskih naroda i država.

 - Impresivni su rezultati o kojima je govorio predsjednik Ivezić. Vaše djelovanje je uzor svim crnogorskim društvima u inostranstvu, ali od vas mogu da uče i mnogi u zemlji. Ovo je prilika da podsjetimo da je djelovanje NZCH utemeljeno na viševjekovnoj tradiciji crnogorsko-hrvatskih veza, čemu je doprinosilo doseljavanje Crnogoraca na prostore Hrvatske od davnih vremena. U Ljetopisu popa Dukljanina, najstarijem crnogorskom književno-istorijskom djelu iz 12. vijeka, opisan je sabor u Duvanjskom polju sredinom 8. vijeka na kome su slovenska plemena, a među njima Dukljani i Hrvati, dobili prve državne granice. Ljetopis je pokazatelj istorijske svijesti koja je u vrijeme njegovog nastanka vladala, i zagovarala bliskost južnoslovenskih naroda - rekao je on.

Đukanović je istakao da su političke, kulturne, ekonomske i druge veze između prostora Crne Gore i Hrvatske bile su snažne i tokom Srednjeg vijeka.

 - Tada dolazi do prvih migracija o kojima postoje svjedočanstva u našim i inostranim arhivima. Krajem prve polovine 17. vijeka osnovana je i prva crnogorska kolonija na prostoru današnje Hrvatske, crnogorska naseobina u selu Peroj, u Istri. Računa se da je u drugoj polovini 17. vijeka u Istri živjelo oko 2500 crnogorskih doseljenika. I nakon gotovo četiri vijeka naši Perojci i danas čuvaju svoj crnogorski identitet i vezu sa svojom starom domovinom. To je jedinstven istorijski fenomen. Ne vjerujem da je igdje u svijetu jedna mala zajednica pokazala takvu postojanost u očuvanju svog identiteta. Zahvalni smo što su bili pošteđeni od pokušaja asimilacije u sredini u koju su doselili. Nažalost, registrujemo nasrtaje sa drugih adresa, izvan Hrvatske, nakon raspada zajedničke države - naveo je on.

On je istakao da posebno mjesto u jačanju naših veza pripada periodu 19. vijeka.

 - Crnogorski i hrvatski narod približila je ideja nacionalnog i kulturnog preporoda. Crnogorski vladari imali su svoje iskrene podržavaoce i saradnike u mnogim poznatim Hrvatima. Lični sekretar crnogorskog mitropolita i vladara Petra I, jedne od najmarkantnijih ličnosti velike crnogorske istorije, bio je Franjo Vicković Dolči. I mnogi drugi Hrvati su pružali značajnu podršku crnogorskoj borbi za sticanje i odbranu nezavisnosti. Podsjetiću s kakvim je uvažavanjem pisano o Crnoj Gori i Crnogorcima u Gajevoj „Danici Ilirskoj“, odnosno „Danici Horvatskoj, Slavonskoj i Dalmatinskoj“ - podsjetio je on.

Đukanović je naglasio da poslije potvrđivanja međunarodnog priznanja Crne Gore na Berlinskom kongresu 1878. mnogi Hrvati, i ljudi sa prostora današnje Hrvatske, značajno su doprinijeli emancipaciji crnogorske države, i pomagali učvršćivanju njenog međunarodnog položaja i ugleda.

Istakao je da su nova crnogorsko-hrvatska prožimanja uslijedila su u zajedničkoj jugoslovenskoj državi.

 - Studije na visokim školama u Hrvatskoj, gdje su nakon završetka ostajali da rade, ili na dužnosti u JNA, ili angažovani radi ostvarenja naučnih, umjetničkih ili drugih profesionalnih ambicija - bili su kasnije baza za formiranje doseljeničkih crnogorskih društava. Izrasla je plejada znamenitih Crnogoraca, koji su u Hrvatskoj ostvarili blistave karijere i dostigli zenit u svojim stvaralačkim ambicijama. Mnogi od njih, od kojih neki danas sjede ovdje s nama, postali su istaknute ličnosti u Hrvatskoj i Jugoslaviji, ali i u evropskim i svjetskim razmjerama. Oni su svojim djelom značajno obogatili ne samo hrvatsku i crnogorsku, već i jugoslovensku i svjetsku kulturnu riznicu - rekao je on.

Kako je dodao, kao što Nacionalna zajednica Crnogoraca u Hrvatskoj ima svoje posebno mjesto i ulogu, isto takvu poziciju u Crnoj Gori imaju Hrvatsko nacionalno vijeće i Hrvatsko građansko društvo. 

 - I njihova međusobna saradnja i povezanost doprinijeli su bržem ozdravljenju naših odnosa nakon tragičnih iskustava iz 90-tih, što je utrlo put i sve konstruktivnijoj dobrosusjedskoj saradnji Crne Gore i Hrvatske. Slogan Hrvatske građanske inicijative na jednim od prethodnih parlamentarnih izbora „Hrvatsko srce za Crnu Goru“, pravi je simbol crnogorsko-hrvatskog prijateljstva, i jedno od najljepših i najznačajnijih priznanja za savremenu crnogorsku državu - naglasio je predsjednik.

Poručio je i da se ne zaboravlja iskreno zalaganje hrvatskog rukovodstva kod međunarodne zajednice uoči referenduma o nezavisnosti prije 15 godina, kao ni kontinuiranu pomoć i podršku Hrvatske za članstvo u NATO, i u pregovaračkom procesu sa EU.

 - Entuzijazam naših hrvatskih prijatelja da vide Crnu Goru kao članicu Evropske unije ne izostaje ni u ovom vremenu, kada je kod nas usporen put ka Evropi. Takva podrška i razumijevanje snažan su podstrek za proevropske snage u Crnoj Gori da zemlju još odlučnije povedemo evropskim putem.  U znak priznanja za ukupno djelovanje tokom protekle tri decenije odlučio sam da odlikujem Nacionalnu zajednicu Crnogoraca Hrvatske Ordenom crnogorske zastave trećeg stepena, kakvim je ranije odlikovano i Hrvatsko građansko društvo u Crnoj Gori. Želim da uspješno nastavite svoju veliku misiju, na dobro vaših članova, na dobro vaše Crne Gore i vaše Hrvatske - naveo je on.