Evropski zvaničnici više puta su ukazali i da je u procesu proširenja od izuzetne važnosti da Crna Gora radi na dobrosusjedskim odnosima sa svim državama. Partije iz aktuelne vladajuće većine formalno su se obavezale da će pitanja koja polarizuju društvo staviti po strani do okončanja pristupnih pregovora, ali je upitno koliko se toga pridržavaju, s obzirom da se gotovo na dnevnom nivou polemiše o temama koje polarizuju društvo. Prema ocjeni političkog analitičara Stefana Đukića, partije poštuju potpisano samo onoliko koliko im je to politički korisno u određenom trenutku i mnogo udobnije se osjećaju kada raspravljaju o naciji, jeziku i religiji, gdje imaju dosta prostora za isprazne floskule.
Sve partije parlamentarne većine krajem prošle godine potpisale su vladinu platformu "Barometar 26", čime su se obavezale da neće pokretati teme koje izazivaju podjele. Namjera je, kako su tada obrazložili, da u fokusu bude državno jedinstvo i saradnja svih političkih aktera u oblasti EU integracija, kako taj proces ne bi bio ugrožen. Međutim, uprkos potpisima i pratećim prigodnim deklamacijama, svjedočimo da u prvi plan često iskaču upravo sporne teme.
Po mišljenju Stefana Đukića, partije se nerado odriču tih tema jer se u njima osjećaju najkomotnije.
– Sporazum kojim su se obavezale da neće potencirati nacionalne teme i pitanja koja izazivaju podjele u društvu partije poštuju onoliko koliko im je to u određenom trenutku politički oportuno. Jasno je da je našim partijama, čak i onima koje su predstavljaju kao građanske, mnogo udobnije da ulaze u neke nacionalne priče i prepirke, u rasprave o etničkom karakteru, jeziku, religiji... Tu mogu unedogled da rabe razne floskule koje su čuli od istomišljenika iz drugih društvenih sfera. Mogu oni koliko hoće da pričaju o jedinstvu na evropskom putu i da potpisuju sporazume kojima se na to obavezuju, ali ono što oni najbolje umiju i znaju jeste predizborna kampanja, koja se uvijek bazira na identitetskim pričama – kazao je Đukić za "Dan".
Nacionalne podjele unutar dražve i različiti stavovi unutar vladajuće većine i partija uopšte otežavajuća su okolnost i kada je riječ o odnosima koje Crna Gora ima, ili bi trebalo da ima, sa zemljama iz okruženja. Evropski zvaničnici više puta su isticali da je na putu ka EU, od izuzetne važnosti da Crna Gora ima dobrosusjedske odnose sa svim državama iz regiona, naročito sa zemljama članicama EU. Đukić ističe da je gotovo nemoguće ostvariti skladne odnose sa svim državama jer dio javnosti kao dežurnog krivca za dešavanja u Crnoj Gori vidi Srbiju, drugi ne priznaje državnost Kosova, a i sa Hrvatskom imamo niz neriješenih sporova. Naglašava da odgovornost nije samo na Crnoj Gori, već na to utiču i okolnosti u drugim državama.
– Nije problem samo kod nas. Prva stvar je naša unutrašnja situacija – da različite grupe u Crnoj Gori različito percipiraju naše susjede i kroz to donose zaključke šta su interesi i sa kim bi trebalo da budemo u boljim odnosima, odnosno koje bi kompromise trebalo prihvatiti, a koje ne. S druge strane, ne smijemo zanemariti realnost svih država u okruženju, na primjer, da na Kosovu već devet mjeseci ne može da se formira vlast i da su u nekom statusu polupropale države. Ne može se zanemariti ni da se u Srbiji još od novembra prošle godine aktuelni protesti i da vlast očigledno nema pravi legitimitet. Takođe, ne može se ignorisati ni da je Bosna i Hercegovina od samog osnivanja država koja ima veliki broj izazova u funkcionisanju na dnevnom nivou i da ima stotine federalnih, kantonalnih, lokalnih, raznoraznih nivoa i da svi vuku na svoju stranu. A kada je riječ o zemljama koje su članice EU, konkretno Hrvatska, ne može da se negira da je na vlasti desni centar u koaliciji sa radikalnom desnicom. Kada su desničari na vlasti, onda se insistira na nacionalnim zahtjevima i imaju težnje koje su često u suprotnosti sa onim što su interesi susjednih država. Dok istovremeno imamo Pokret Samoopredjeljenje na Kosovu, SNS u Srbiji, te HDZ i Domovinski pokret u Hrvatskoj, vrlo je teško, zapravo nemoguće, održavati skladne odnose, jer je riječ o različitim vrstama nacionalista i nije realno – ko god da je na vlasti u Crnoj Gori – da ćemo sa bilo kojom od tih država biti istinski u dobrim odnosima ako im u svemu ne povlađujemo. Uvijek treba da budemo kritički nastrojeni prema vlasti, ali mislim da trenutno radimo sve što je do nas, i ne možemo reći da bilo ko od nas može da zadovolji jednog Ivana Anušića iz Domovinskog pokreta ili Aleksandra Vulina u Srbiji, to je prosto nemoguće – smatra Đukić.
