Ruska invazija na Ukrajinu promijenila je svijet, kompletnu političko-bezbjednosnu paradigmu Evrope, i za manje od 100 dana desilo se mnogo toga što je donedavno bilo nezamislivo. Političari su vrlo brzo shvatili da se klima promijenila, pale su maske, ali i izvinjenja zbog pogrešaka. Sada svi plaćamo cijenu prethodnog geopolitičkog sljepila Evropske unije (EU), ali bi bilo veoma važno izvući odgovarajuće pouke i promijeniti pristup. Promjena pristupa svakako bi se morala odnositi na shvatanje i koncept proširenja, konsolidovanje i politike i teritorije, kao i na primat političkog i geopolitičkog nad administrativnim u samom procesu proširenja, kazala je u razgovoru za "Dan" Nedzma Džananović Miraščija, profesorica na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu i ekspert za diplomatiju i vanjsku politiku EU.

Prema njenim riječima, sada se jasnije nego ikada Evropskoj uniji ukazala prilika da vodi i predvodi Evropu u cjelini i upravo će način na koji će EU sada pristupiti proširenju biti prvi test za odlučnost i njihove kapacitete.

– Kao nikad prije, i EU i mi trebamo jedni druge. Daleka perspektiva članstva mora biti znatno približena i simplifikovana. Ipak, utisak je da će EU sada krenuti sasvim drugim putem, te da će, umjesto ubrzavanja proširenja, ponuditi neke nove modele asocijacija ili zajednica. To je, možda, realnije rješenje, no koliko će nas to udaljiti od članstva u EU, zavisiće od sadržaja i strukture koja se upravo osmišljava. Veoma dugo zagovaram bolju koordinaciju između država regiona po pitanju odnosa sa EU, ali ideja o geopolitičkoj zajednici je nešto novo i od krucijalnog je značaja za našu budućnost da sarađujemo u procesu osmišljavanja sadržaja i strukture te zajednice – smatra naša sagovornica.

Ističe da se o "Otvorenom Balkanu", nažalost, najmanje govori u ekonomskom kontekstu.

– Ekonomski kontekst nije bio nimalo sporan, niti je, ako ćemo pravo, dodatni okvir bio potreban – svih šest država zapadnog Balkana prihvatilo je ideju zajedničkog regionalnog tržišta, a rezultati kojime se ta inicijativa hvali zasluga su funkcionisanja CEFTA. Nama u BiH, a čini se da je to slučaj i s javnošću i u državama koje su dio inicijative, sadržaj sporazuma o "Otvorenom Balkanu" nije poznat. Postoji percepcija da se radi isključivo o diplomatsko-medijskom prepakivanju postojećeg sadržaja, pa se inicijativa ne doživljava ni kao originalna ni kao autentična. Naglašavam – percepcija, jer uvid u sadržaj nemamo – kaže Džananović Miraščija..

Dodaje da je drugi problem mnogo veći.

– "Otvoreni Balkan" je prva regionalna inicijativa koja je podijelila region, i praktično i politički. To je prva regionalna inicijativa koja je podijelila javnost i u državama koje su osnivači. Javnost je podijeljena i u Crnoj Gori, jednako kao i u Bosni i Hercegovini, za koje je članstvo, navodno, otvoreno. Da ponovim: ne postoji uvid u sadržaj sporazuma, niti je Bosni i Hercegovini, a ni Crnoj Gori, neko uputio zvaničan poziv da se priključi inicijativi. U svim državama regiona podrška regionalnoj saradnji, bez obzira na brojna otvorena politička pitanja, vrlo je visoka. O tome govore podaci iz anketa Regionalnog vijeća za saradnju (RCC). Osnivači, i svi koji podržavaju ideju, moraju se ozbiljno upitati zašto je ova inicijativa shvaćena drugačije i otkuda tolike rezerve. Nadam se da je svima jasno da se mora raditi transparentnije i korektnije. "Otvoreni Balkan" je indirektno postigao dvije stvari: podstakao je reaktiviranje Berlinskog procesa i otvorio pitanje budućnosti regionalne saradnje u uslovima sve dalje perspektive članstva u EU. To su vrlo važna pitanja na kojima, ponoviću, države regiona moraju ostvariti bolju saradnju i koordinaciju – navela je Džananović Miraščija.