Takođe, u izvještaju se upozorava na opasnosti revizionizma istorije u političke svrhe, jer se, kako kažu, na taj način potkopava odgovornost i produbljuju društvene podjele.
Izvještaj o napretku Crne Gore u pristupnim pregovorima usvojen je sa 470 glasova evropskih poslanika. Protiv su glasala 102, dok je uzdržanih bilo 77. Stalni izvjestilac EP za Crnu Goru Marjan Šarec ukazao je na jasan napredak i posvećenost Crne Gore na putu ka EU i ponovio da Crna Gora ostaje vodeći kandidat za članstvo.
– Izvještaj konstatuje da Crna Gora ostaje vodeći kandidat u procesu proširenja i da je uspjela da zadrži visoku javnu podršku za članstvo u EU, koja u nekim oblastima dostiže i do 80 odsto. Važno je i to što su i koalicione i opozicione partije sarađivale u donošenju neophodnog zakonodavstva. To pokazuje visok nivo svijesti da je za Crnu Goru evropski put jedini ispravan i da nema alternative – kazao je Šarec.
U njegovom izvještaju još jednom je ukazano na neophodnost reforme u izbornom zakonodavstvu i pravosuđu i jačanja borbe protiv korupcije i kriminala, kao i na usklađivanje viznog režima sa zemljama članicama EU. Osim toga, Šarec je u izvještaju ukazao i na opasnost od revizionizma istorije u političke svrhe, uz osudu glorifikacije ratnih zločinaca i široko rasprostranjeno javno poricanje međunarodnih presuda za ratne zločine, čak i od predstavnika vlasti.
– Evropska komisija ponovo je pozvala da se otvore arhive koje se tiču bivših republika Jugoslavije, te da se omogući pristup dosijeima bivše jugoslovenske tajne službe i tajne službe Jugoslovenske narodne armije, kako bi se temeljno istražili i eventualni zločini iz komunističkog doba – sugeriše Šarec u izvještaju.
Još jednom je ukazano na važnost dobrosusjedskih odnosa i regionalne saradnje u procesu pristupanja EU i pohvaljeno aktivno učešće Crne Gore u regionalnim inicijativama. Pozvali su Crnu Goru i Hrvatsku da kroz bilateralnu saradnju nađu rješenje za sporna pitanja zbog kojih je prošle godine blokirano zatvaranje poglavlja 31.
– EK podsjeća da treba izbjegavati korišćenje neriješenih bilateralnih i regionalnih sporova za blokiranje procesa pristupanja zemalja kandidata, pozdravlja bilateralne konsultacije između Hrvatske i Crne Gore o statusu neriješenih bilateralnih pitanja i podstiče vlasti da nastave sa sprovođenjem mjera za izgradnju povjerenja. Osim toga, EK poziva Crnu Goru da primijeni proaktivan pristup rješavanju slučajeva ratnih zločina, u skladu sa međunarodnim pravom i standardima, kako bi se identifikovali, gonili i kaznili počinioci i glorifikacija ratnih zločina i obezbijedio pristup i sprovođenje pravde, nadoknada štete i reparacija za žrtve i razjasnila sudbina nestalih lica – poručuju iz Brisela.
S tim ciljem, kako navode, neophodno je da Crna Gora dodijeli dovoljno resursa specijalizovanim tužiocima i sudovima i proaktivno istraži sve optužbe za ratne zločine i pokrene pitanja komandne odgovornosti, kao i da preispita slučajeve koji nisu procesuirani u skladu sa međunarodnim ili domaćim pravom.
Da će Crna Gora, uprkos brojnim izazovima i reformama koje je čekaju, uspjeti da ostvari ambiciju i do 2028. godine postane punopravna članica EU vjeruje i Tomas Vajs, predsjedavajući parlamentarnom odboru EP za stabilizaciju i pridruživanje sa Crnom Gorom.
– Podrška evropskim integracijama i dalje je jaka i postoji jasan geopolitički argument za pristupanje. Svi politički akteri moraju iskoristiti ovu priliku da rade konstruktivno, ubrzaju reforme i odlučno napreduju na putu ka EU. Za Crnu Goru to znači nastavak napretka, posebno u oblasti reforme izbornog zakonodavstva, nezavisnosti pravosuđa i u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. Dalji napredak mora se postići i u zaštiti životne sredine – poručio je Vajs.
Poslanici Evropskog parlamenta pozvali su državne institucije da koordiniraju napore za postizanje političke stabilnosti i nastavak suštinskog napretka u reformama, posebno izbornim i pravosudnim reformama i borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. Zabrinutost su iskazali zbog miješanja zemalja koje nisu članice EU, napora na destabilizaciji, sajber napada, hibridnih prijetnji i kampanja dezinformacija, uključujući pokušaje uticaja na političke procese i javno mnjenje u Crnoj Gori. Parlamentarci iz Brisela pozvali su Crnu Goru da u potpunosti uskladi svoj izborno zakonodavstvo sa standardima EU, posebno u pogledu harmonizacije izbornog zakonodavstva, transparentnosti, nadzora kampanje i medija, kao i finansiranja političkih partija i izbornih kampanja. Apeluju na crnogorske vlasti da uspostave jedinstveni izborni dan za lokalne izbore u cijeloj zemlji, kako bi se unaprijedila efikasnost upravljanja i smanjile političke tenzije, a podsjećaju da je ta reforma uslov za buduću isplatu sredstava u okviru Fonda za reformu i rast. Ponovo je poručeno da Crna Gora mora stoprocentno uskladiti vizni režim sa zemljama članicama.
