Prema saznanjima "Dana" iz diplomatskih izvora koji su željeli da ostanu anonimni, blokirana su poglavlja poljoprivreda i ruralni razvoj (11) i ribarstvo (13), iako su oba u tehničkom smislu u potpunosti spremna za zatvaranje.
Zasad je izvjesno da će biti zatvorena poglavlja pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga (3), slobodno kretanje kapitala (4) i pravo privrednih društava (6). Ostala dva poglavlja, za koja je Crna Gora očekivala da će biti zaključena u paketu, našla su se pod francuskom blokadom u završnoj fazi usaglašavanja, što je izazvalo iznenađenje među članicama koje su već podržale cjelinu.
Najavljeno je da će Međuvladina konferencija biti održana 16. decembra, u 8 časova, uoči Savjeta ministara za opšte poslove EU. Iako je iznenada došlo do protivljenja Francuske, izvori tvrde da nije sve izgubljeno i da postoji mogućnost dodatnog usaglašavanja. Stalni predstavnici država članica ponovo će se sastajati tokom vikenda, što bi mogla biti posljednja šansa da se razmotri promjena francuske pozicije.
U ponedjeljak će zasjedati i KOREPER, centralno tijelo EU koje čine ambasadori država članica. Njegova uloga je ključna, jer priprema sve odluke Savjeta Evropske unije, usaglašava političke stavove, razrješava prepreke između članica i često odlučujuće utiče na to da li će ministri moći da potvrde pripremljena dokumenta bez dodatnih sporova. Upravo zbog toga diplomatski izvori ukazuju da "ponedjeljak može biti presudan dan".
Ovo zatezanje u Briselu posebno je značajno jer je Vlada Crne Gore, naročito Ministarstvo evropskih poslova, ispunila sve što je od nje traženo, a sva poglavlja u potpunosti su pripremljena za zatvaranje. Zato više sagovornika u diplomatskim krugovima ocjenjuje da je francuska blokada više političke prirode nego tehničke.
Dodatnu težinu novonastaloj situaciji daju izjave iz regiona, posebno poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji je nedavno predložio da sve države zapadnog Balkana zajedno uđu u Evropsku uniju.
– Predložiću Evropskoj uniji da zajedno prihvati sve zemlje zapadnog Balkana kao punopravne članice. Ako nas ne primite sve odjednom, šta ćemo onda sa ostalima? Kako ćemo riješiti sva otvorena pitanja? – upitao je predsjednik Srbije, naglasivši da je zajednički ulazak najbolje rješenje za budućnost regiona.
Na te poruke reagovao je crnogorski premijer Milojko Spajić.
– Crna Gora će biti članica Evropske unije 2028. godine i čekaćemo druge da nam se pridruže. Naš put je jasan i ne zavisi od brzine bilo koje druge države – kazao je Spaić, naglasivši da su obaveze ispunjene i da zemlja nastavlja u svom ritmu.
Uslijedio je još jedan komentar predsjednika Srbije.
– Ako Evropa želi stabilan i predvidiv region, onda Zapadni Balkan mora biti integrisan u cjelini. To nije politički pritisak, već realnost koju ćemo svi morati da prihvatimo – rekao je Vučić.
Diplomate u Briselu ova dešavanja posmatraju u širem kontekstu. Francuska blokada dva poglavlja vidi se kao dio rasprave unutar EU o prirodi daljeg proširenja: da li kandidati treba da napreduju individualno, prema vlastitim rezultatima, ili da region bude primljen u paketu, kako predlaže Srbija. Zbog tog sudara filozofija pristupa, ishod vikend pregovora i zasjedanja KOREPER-a mogli bi odrediti da li će Crna Gora u 2026. godinu ući sa tri zatvorena poglavlja, ili će ipak, u poslednjem trenutku uspjeti da se izbori za zatvaranje svih pet, kako je i planirano.
