– Crna Gora se vratila na čelo evropskog kolosijeka – kaže ministarka Maida Gorčević u intervjuu za "Dan".
• U nacrtu izvještaja EK istaknuto je da je Crna Gora značajno napredovala u oblastima spoljne, bezbjednosne i odbrambene politike EU, ali i da su rezultati u oblasti sudske odgovornosti i dalje ograničeni. Kako ocjenjujete tu poruku Brisela i šta Vlada preduzima kako bi se taj segment reformi ubrzao?
– Posebno je važno istaći da Evropska komisija u ovogodišnjem izvještaju konstatuje napredak Crne Gore u oblasti vladavine prava, koja je temelj evropskih integracija. Naš pravosudni sistem je, prema ocjeni Komisije, dostigao nivo umjerene do dobre spremnosti, što je dostignuće kojim teško da se ijedan zapadnobalkanski kandidat za članstvo može pohvaliti. To je jasan signal da su reformski procesi koje je pokrenula ova Vlada dali rezultate i da Crna Gora ide u pravom smjeru.
Činjenica da se klaster koji obuhvata pregovore u oblasti sudstva zatvara posljednji, ukazuje da su tu potrebne najzahtjevnije i najdublje reforme, one koje su za društva koja su provela decenije u demokratskoj tranziciji posebno kompleksne.
Naravno, Evropska komisija realno ukazuje da predstoje dodatni koraci u oblasti sudske odgovornosti, i to prihvatamo kao smjernicu, a ne kao kritiku. Upravo razumijevajući da će kompletiranje pregovaračkog procesa najviše zavisiti od reformi u oblasti vladavine prava, Vlada je posebno posvećena ispunjavanju završnih mjerila iz poglavlja 23 i 24. Pokrenuli smo proces izmjena Ustava radi implementacije preporuka Komisije i osnaživanja nezavisnosti pravosuđa, a istovremeno smo izradili ili smo u završnoj fazi izrade ključnih zakona – Zakona o sprečavanju korupcije, Zakonika o krivičnom postupku i Zakona o sudovima.
• EK konstatuje da je Crna Gora ostvarila vidljive rezultate u borbi protiv šverca cigareta, ali da i dalje postoje finansijski gubici po državu. Smatrate li da su sada stvoreni trajni institucionalni mehanizmi koji će onemogućiti ponavljanje takvih slučajeva?
– Evropska komisija je prepoznala vidljive rezultate koje je Crna Gora postigla u borbi protiv šverca cigareta, što pokazuje da smo napravili stvaran preokret – od zemlje koja je nekada bila sinonim za ovaj problem, do države koja ga danas odlučno rješava. Ključnu ulogu u tome imala je Uprava carina, koja je kroz reorganizaciju, digitalizaciju i jačanje kadrovskih i tehničkih kapaciteta postala daleko efikasniji i povezaniji sistem.
Samo tokom proteklog perioda oduzeto je i uništeno više od 1.700.000 kilograma cigareta, što jasno pokazuje da institucije sada djeluju – i to ne selektivno. I dalje postoje određeni finansijski gubici po državu, ali upravo zato smo fokusirani na stvaranje trajnih institucionalnih mehanizama koji će spriječiti ponavljanje takvih slučajeva. Posebno je važno što je ovaj napredak ostvaren uz podršku i partnerstvo naših evroatlantskih partnera, prije svega Ujedinjenog Kraljevstva, što dodatno potvrđuje međunarodno povjerenje u sposobnost Crne Gore da preuzme kontrolu nad ovim problemom.
Posebno značajan korak u tom smislu predstavlja novi Zakon o slobodnim zonama, koji jasno definiše pravila upravljanja i nadzora nad tim zonama. Uvođenje obavezne elektronske evidencije robe, pojačana kontrola tokova robe i precizno regulisani nadzor čine da slobodne zone posluju u potpunosti u skladu s evropskim standardima, uz značajno smanjenje rizika od zloupotreba.
Na ovaj način Vlada je uspostavila trajni institucionalni okvir koji onemogućava povratak na stare obrasce. Ključne institucije – Uprava prihoda i carina, Uprava policije, Specijalno državno tužilaštvo i Agencija za sprečavanje korupcije – sada funkcionišu u znatno koordinisanijem i transparentnijem sistemu. Taj sistem ne zavisi više od političke volje pojedinaca, već od zakonom uspostavljenih mehanizama kontrole, praćenja i odgovornosti.
• Evropska komisija je visoko ocijenila napredak u poglavlju 31 – spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika. Koliko je taj kontinuitet usklađivanja sa zajedničkom politikom EU važan signal za kredibilitet Crne Gore kao buduće članice?
– Crnu Goru posebno izdvaja upravo dosljednost u usklađivanju spoljne politike sa pozicijima Evropske unije, ne zato što je to dio obaveza iz pregovaračkog procesa, već jer to odslikava našu želju za pripadnosti sistemu vrijednosti koji takva politika tvori. To nije samo tehnički napredak u okviru jednog poglavlja, već politički pokazatelj kredibiliteta, pouzdanosti i zrelosti Crne Gore kao buduće članice Evropske unije.
Ono što nas izdvaja jeste dosljednost i principijelnost – Crna Gora se nije usklađivala sa stavovima EU zato što mora, već zato što dijeli iste vrijednosti i strateške interese. Naša spoljna politika nije rezultat pritisaka, već svjesnog izbora da budemo dio zajednice država koje se zalažu za mir, stabilnost, poštovanje međunarodnog prava i multilateralizam.
U vremenu kada geopolitička previranja testiraju jedinstvo i otpornost Evrope, Crna Gora pokazuje da je partner na kojeg se može osloniti. Sa preko 95% usklađenosti sa deklaracijama i mjerama EU, mi već de fakto učestvujemo u zajedničkoj spoljnoj politici, što jasno pokazuje da je Crna Gora spremna za članstvo i po suštini, a ne samo po formi.
• Iako je zabilježen napredak u 18 poglavlja, EK bilježi usporavanje u poglavljima 23 i 24. Da li Vlada ima plan kako da već tokom naredne godine obezbijedi vidljiv napredak u vladavini prava i efikasnosti pravosuđa?
– Ono što ohrabruje je da ovogodišnji izvještaj Evropske komisije jasno potvrđuje sav trud koji je Vlada uložila u toku prošle godine u sprovođenje reformi, da te reforme već daju rezultate i da Crna Gora ima snagu da ubrza i najzahtjevnije procese. Kada je riječ o poglavljima 23 i 24, očekivanja Komisije odnose se prije svega na konkretne rezultate istraga, optužnica i presuda, u čemu izvršna i zakonodavna vlast nemaju neposrednu ulogu, ali imaju odgovornost da stvore uslove za nezavisno, efikasno i profesionalno pravosuđe.
U tom smislu, radimo na jačanju kapaciteta za upravljanje granicama i unapređenju kontrolnih mehanizama u oblasti migracija, dok je u toku uspostavljanje API sistema i sistema biometrijske registracije migranata. Istovremeno, Vlada preduzima korake ka postepenom ukidanju bezviznog režima sa državama čiji državljani zahtijevaju vizu za ulazak u EU, što je i jedna od obaveza iz Reformske agende, koja može predstavljati rizik po crnogorsku ekonomiju u dijelu prihoda od turizma, ali i pokazatelj da Crna Gora ozbiljno shvata svoje evropske obaveze i kredibilno sprovodi dogovorene reforme.
U normativnom dijelu, do kraja godine uslijediće donošenje novog Zakona o zabrani diskriminacije i Zakona o zaštiti ličnih podataka, kao i dodatno usklađivanje medijskog zakonodavstva sa Evropskim aktom o slobodi medija (EMFA). Time zaokružujemo jedan važan segment u oblasti temeljnih prava i stvaramo uslove za zatvaranje ključnih poglavlja u procesu pristupanja.
Vladavina prava ostaje srž našeg evropskog puta i upravo zbog toga je Vlada čvrsto odlučna da do kraja naredne godine ispuni završna mjerila iz poglavlja 23 i 24. To je jedan od najvažnijih reformskih i političkih ciljeva ove Vlade i put ka završetku pregovora o članstvu u Evropskoj uniji.
• Evropski mediji i analitičari već govore o pripremi ugovora o pristupanju Crne Gore EU. Kako Crna Gora vidi ovaj proces i šta očekujete nakon predstojeće međuvladine konferencije u decembru?
– Zatvaranje niza pregovaračkih poglavlja u decembru označiće da je Crna Gora definitivno najdalje odmakla među državama kandidatima i ušla u finalnu fazu pregovaračkog procesa koji planira da završi do kraja 2026. godine, a kao logičan slijed toga postavlja se pitanje izrade ugovora o pristupanju. To je konkretan i istorijski korak koji potvrđuje našu predanost evropskim standardima i kredibilitet pred Briselom, ali i pokazuje da se nakon 13 godina pregovora jasno nazire kraj našeg puta ka članstvu.
Istovremeno, jasno je da Crna Gora teži ka punopravnom članstvu, sa pravom da odlučuje o pitanjima koja su od strateškog značaja za našu našu državu i Evropsku uniju. Očekujemo članstvo u Evropskoj uniji koje će omogućiti punopravno učešće u odlučivanju i poštovanje suvereniteta zemlje, posebno u pitanjima od strateškog značaja.
Za nas je važno da članstvo ne podrazumijeva ograničenja koja bi smanjila stvarnu ravnopravnost u Uniji, već da Crna Gora bude ravnopravan partner koji može aktivno doprinositi oblikovanju politika i donošenju ključnih odluka. Takav pristup potvrđuje i našu posvećenost evropskim vrijednostima, ali i principima koji osiguravaju da integracija donosi konkretne i trajne koristi za građane.
