Izvršna direktorka Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević smatra da je Vrhovni sud Crne Gore kompromitovan jer je bespogovorno stajao iza svake odluke Vesne Medenice, iza njenih predloga načelnih stavova i njene namjere da dobije neustavni treći mandat i provede preko 15 godina na čelu tog suda.

– Sad izgleda da je moguće da je korupcija motivisala takvu lojalnost sudija tog suda, a ne samo ideološka odanost izvršnoj vlasti koja je Medenici držala leđa – rekla je Gorjanc Prelević za "Dan" i naglasila da ne misli da su sve sudije kompromitovane.

Odgovarajući na pitanje kako povratiti povjerenje u pravosudni sistem nakon hapšenja bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i aktuelnog predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića zbog sumnje da su umiješani u organizovani kriminal i korupciju i da su uticali na presude drugih sudija, Gorjanc Prelević je kazala da reizbor sudija ne dolazi u obzir, jer bi zahtijevao promjenu ne samo Ustava, nego i ustavnog principa stalnosti sudijske funkcije, i ne vjeruje da bi Evropska unija tako nešto prihvatila.

– Provjera svih sudija, u smislu njihove imovine i bezbjednosne procjene mogućih veza sa kriminalnim strukturama, kakva se već godinama odvija u Albaniji u saradnji sa Evropskom unijom (tzv. veting), nešto je što bi relativno brzo moglo da se sprovede u Crnoj Gori, imajući u vidu ovdašnji mnogo manji broj sudija – smatra naša sagovornica.

Kako je dodala, u tom procesu u Albaniji mnogo sudija i samo se povuklo, i to i prije nego što se pristupilo njihovoj provjeri, pa je Okružni sud u Tirani spao sa 50 na 30 sudija poslije procesa provjere.

– Albaniji je to bilo neophodno jer ne samo da je u javnosti postojala izrazito visoka percepcija korupcije u pravosuđu, već je i većina sudija smatrala da ona postoji. To je nešto što treba razmotriti i u crnogorskom kontekstu i Akcija za ljudska prava će nastojati da ta iskustva sakupi i predstavi – najavila je Gorjanc Prelević.

Objašnjavajući šta treba uraditi da se moguće nepravde počinjene kreiranim presudama crnogorskih sudova isprave, ona je podsjetila da Zakonik o krivičnom postupku predviđa ponavljanje krivičnog postupka ako je do presude došlo usljed krivičnog djela sudije ili tužioca.

– Da bi se postupak ponovio, potrebno je da se prvo pravosnažno utvrdi postojanje krivičnog djela, tj. odgovornost sudije ili tužioca. To je zasad još na dugom štapu, jer još nema ni optužnice protiv Medenice i Jovanića, ili sudija na koje su oni navodno ostvarivali nezakonit uticaj ili s kojima su vršili druga koruptivna krivična djela – rekla je direktorka HRA.

Ona je ukazala da se pravosuđe razvijalo u kontekstu višedecenijskog gazdovanja državom od strane jedne iste elite - prvo komunističke partije, a onda njene preimenovane verzije u vidu DPS-a.

– Preko 40 godina sudije i tužioci su trenirani da znaju gde je centar moći i koga je bolje da ne ugrožavaju na bilo koji način. Sada su, iznenada, okolnosti drugačije – rekla je Gorjanc Prelević.

Podsjetila je da izbor i sudija i tužilaca nikad nije postao sasvim transparentan i bez uticaja politike.

– U tužilaštvu su svi isti kadrovi reizabrani poslije ustavne reforme, a Sudski savjet na čelu s Medenicom i pravnicima povezanim sa političkim partijama ne samo da nikad nije postao stvarno nezavisno tijelo, nego nije mogao da se uzdrži od više skandala proizvoljne primjene zakona da bi se udovoljavalo ličnim interesima – dodala je Gorjanc Prelević, uz napomenu da to i dalje ne znači da su svi koji su izabrani kompromitovani, ali ukazuje na potrebu da se izvrše dodatne provjere.

IVAN PETROVIC-IPE

Smatra je da je u takvoj situaciji, u maloj državi, u kojoj se maltene svi poznaju, najbolje tražiti svu moguću podršku iz inostranstva da bi postupak provjere bio vjerodostojniji.

– Postupak provjere u Albaniji i Moldaviji, na primjer, radi se u saradnji sa stručnjacima iz Evropske unije. Što se tiče konkretnih krivičnih istraga, ako predmeti imaju prekograničnu dimenziju, takve istrage mogu da se rade u zajedničkim istražnim timovima sa kolegama iz drugih država, a i policije mogu da prave zajedničke timove i da dobiju ekspertsku podršku Europola – ukazala je naša sagovornica.

Ona je istakla da je lustracija jedan od načina da Crna Gora može da kazni sve one koji su poremetili moralne principe, koji su doveli do toga da se u javnosti korupcija percipira kao normalna stvar i koji su izazvali nepovjerenje građana i naših inostranih partnera u pravosudni sistem i kompromitovali čitavo društvo.

– Lustracija je jedan od načina za tako nešto. To je postupak koji nije sprovođen bez mana, tamo gde je uopšte sproveden. Srbija je, na primjer, donijela zakon o lustraciji koji nikada nije sprovela. U Crnoj Gori predlog zakona o lustraciji podnijela je, koliko se sjećam, Liberalna partija, ali Ranko Krivokapić, tadašnji predsjednik Skupštine, nije htio da ga stavi na dnevni red – kazala je Gorjanc Prelević.