- U javnom diskursu, demokratija se prečesto svodi na izlazak na izbore, iako njen puni smisao podrazumijeva poštovanje prava, transparentnost, odgovornost i inkluzivnost. Međutim, i sam izborni proces u Crnoj Gori često odstupa od demokratskih standarda, dok se odluke vlasti donose iza zatvorenih vrata, ostavljajući građane bez stvarnog učešća i osjećaja da institucije rade u njihovom interesu - navodi se u saopštenju GA.
Politički život u zemlji obilježava praksa da se, nakon izbora, najviše pažnje posvećuje raspodjeli moći i resursa, koje partije tretiraju kao plijen. Posljedice takvog pristupa najviše pogađaju ključne društvene oblasti – zdravstvo, obrazovanje i bezbjednosni aparat – koje ostaju zarobljene u partijskim kalkulacijama, dok građani snose teret ovakvih odluka.
- Primjeri netransparentnog djelovanja vlasti su brojni. Civilni sektor godinama upozorava na izmjene zakona bez javne rasprave, na slučaj „Alabar" i izmjene Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, što su pokazatelji odlučivanja bez uvažavanja javnog interesa. Paralelno, sloboda medija u zemlji ostaje pod stalnim pritiscima – novinari su izloženi prijetnjama i napadima, a javni prostor sve češće obilježavaju mizogini ispadi i napadi na žene. Nedavni prekid projekcije filma na albanskom jeziku u Podgorici dodatno je ukazao na manjak tolerancije i poštovanja različitosti - ističu.
Umjesto jasne vizije razvoja, dodaju, društvo se sve češće gura u naručje nacionalnog populizma, što dodatno produbljuje podjele i polarizaciju.
- Ipak, Crna Gora nije usamljen slučaj. Kriza demokratije postaje globalni fenomen – od pada povjerenja u institucije u Sjedinjenim Američkim Državama, preko rata u Ukrajini koji potresa međunarodni poredak, do rastućeg populizma i sve dubljih ekonomskih nejednakosti širom Evrope. Sve to podsjeća da demokratija nije osvojeno pravo koje se podrazumijeva, već stalni proces koji traži odgovornost i njegovanje - napominju u GA.
Međunarodni dan demokratije zato je prilika da se kritički sagleda trenutno stanje u Crnoj Gori i da se kroz dosljednu primjenu demokratskih principa gradi društvo zasnovano na pravdi, jednakosti, slobodi i sigurnosti za sve građane.
