Sa jučerašnjeg zasjedanja / -Skupština

"Istorijskim sastankom" do rekonstrukcije i Vlade i većine?

Iz skupštinske procedure juče su povučeni predlozi zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost i o unutrašnjim poslovima, čime je okončan niz napetosti koje su posljednjih dana potresale ne samo vladajuću većinu, već i odnos izvršne vlasti prema građanima i institucijama.

Prije toga, već je bilo najavljeno da će istu sudbinu doživjeti i zakon o javnim okupljanjima. Ipak, ono što ova povlačenja čini politički značajnim nije samo njihov sadržaj, već i mehanizam pritiska koji je doveo do njihovog odustajanja.

Jer, za razliku od uobičajene političke prakse u parlamentarnim sistemima, ovdje nije bila u pitanju odlučna reakcija skupštinske opozicije, niti neka koordinisana strategija manjinskih partija, već sinhronizovano djelovanje strukovnih udruženja, građanskih aktivista, Udruženja pravnika i nevladinih organizacija (NVO).

Baš te strukture, često omalovažavane od strane dijela vlasti, ispostavile su se kao najefikasnija forma demokratskog otpora u Crnoj Gori danas.

U trenutku kada je izvršna vlast, bez javne rasprave i praktično u tišini, poslala parlamentu predloge zakona koji bi drastično proširili ovlašćenja službi bezbjednosti i ugrozili elementarna građanska prava, upravo je civilni sektor pokrenuo uzbunu. Uslijedile su oštre reakcije, od Udruženja pravnika i Centra za građanske slobode, preko Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) i Instituta alternativa, do brojnih javnih intelektualaca i novinara.

Ono što se ubrzo dogodilo predstavlja pravi presedan. Reakcije ovih aktera nisu ostale ograničene na lokalni nivo: ubrzo su stigle reakcije iz Ujedinjenih nacija, Evropske komisije, Savjeta Evrope, pa čak i zvanični stav ambasadora EU u Crnoj Gori Johana Satlera.

Portparol Evropske komisije Gijom Mersije poručio je da Brisel očekuje od Crne Gore detaljna pojašnjenja u vezi sa svrhom i obimom predloženih izmjena zakona, uz jasnu poruku da procedura ne može ići dalje dok se ne izvrši temeljna pravna analiza. Evropska unija je, kako je naveo, zabrinuta zbog svega što su tim povodom iznijele domaće organizacije civilnog društva.

Ubrzo nakon ovih reakcija, došlo je do onoga što se u skupštinskim kuloarima naziva "jedan poziv s vrha", politički signal koji je preko noći promijenio atmosferu u vladajućoj većini i doveo do povlačenja spornih predloga. Umjesto političke snage, na sceni se pokazala politička nervoza.

Da su se stvari duboko zalomile i unutar same vladajuće koalicije, potvrđuje i način na koji je proteklo jučerašnje skupštinsko zasjedanje. Ono što su mjesecima bili samo glasovi nezadovoljstva i nagovještaji unutrašnjih nesuglasica, sada je dobilo svoj politički izraz. Prema nezvaničnim saznanjima "Dana", unutar vladajuće koalicije sve je više glasova koji traže novo uređenje međusobnih odnosa, što bi, ne isključuje se, moglo dovesti do rekonstrukcije Vlade, ali unutar postojećih konstituenata.

Lider Demokratske narodne partije Milan Knežević juče je rekao da je bio postignut dogovor u koaliciji da se izglasa zakon o amnestiji, ali da su Bošnjačka stranka i dio poslanika Pokreta Evropa sad prekršili dogovor i glasali protiv.

(VIDEO) Parlament usvojio zakone neophodne za zatvaranje pet poglavlja do kraja godine

– Sve se to dogodilo dok smo kolega Andrija Mandić i ja bili na istorijskom sastanku s premijerom Milojkom Spajićem. Zato ćemo mi iz bivšeg Demokratskog fronta glasati protiv povećanja poreza na dobit – kazao je Knežević.

I upravo u tom "istorijskom" kontekstu treba tumačiti "sastanak na vrhu" koji su održali premijer i lider Pokreta Evropa sad Spajić, predsjednik Skupštine i Nove srpske demokratije Mandić i lider DNP-a Knežević, jer više ne bi trebalo ništa da bude isto.

Mandić je, govoreći o tom susretu, naveo da su imali "sjajne razgovore" s premijerom, koga je opisao kao "mladog i darovitog političara". Izrazio je žaljenje što, kako tvrdi, unutar PES-a postoji nespremnost da se prepoznaju napori usmjereni k unapređenju rada većine.

– Ne možemo da budemo partneri samo kada se dijeli vlast, moramo biti partneri i kada je teško. Politika nije jednosmjeran proces. Želim da se zahvalim kolegi Spajiću – kazao je Mandić.

On je juče kazao da je vladajuća većina, iako podržava izmjene, povukla predloge zakona cijeneći "da nijesu dobro iskomunicirali s javnošću".

Živković: Ozbiljan raskol

Svjedočili smo pokušajima da se različite inicijative proguraju kroz isključivo partijske interese, bez šireg konsenzusa i uvida u posljedice po institucionalnu stabilnost, kazao je na konferenciji za novinare predsjednik DPS-a Danijel Živković.

"Zahvaljujući odgovornom djelovanju opozicije, a posebno poslanika Demokratske partije socijalista, ti pokušaji su doživjeli potpuni debakl. Ishod je, između ostalog, doveo i do ozbiljnog raskola unutar same parlamentarne većine", kazao je Živković prenosi Antena M.

Poručio je da je to važan trenutak za demokratske procese u Crnoj Gori i podsjetnik da politička volja mora biti vođena javnim interesom, a ne uskostranačkim ciljevima.

"Vidjeli ste da i ovi predstavnici nijesu spremni da podvuku liniju odgovornosti i zbog toga trpe ponižavanje. Vidjeli ste tu količinu ponižavanja koju trpe poslanici PES-a od strane Andrije Mandića", kazao je Živković.
On je poručio da parlamentarna većina ne može da očuva političku stabilnost.

"Vodi Crnu Goru u ponor i uvjeravam vas da ćemo na narednim izborima poraziti ovu parlamentarnu većinu. Da se izglasao zakon o javnom okupljanju bili smo spremni da budemo s građanima, pa neka nas hapse. Nama se Spajić u lice smijati neće. Glasali smo za evropske zakone i sada bi da se smije u lice opoziciji", kazao je Živković prenosi Antena M.

– Kao što treba da ispitamo i preispitamo kolege iz PES-a, sva partnerstva koja imamo u okviru ove koalicije. Ne možete da budete partner samo kad se dobija, morate da budete partner i kad je nešto neprijatno. Politika je takva. Da vidimo ko je taj ko ne poštuje dogovor parlamentarne većine. Želim da se zahvalim kolegi Spajiću, mislim da se radi o korektnom čovjeku, čovjeku koji ima najbolje ideje da zajedno s ovom parlamentarnom većinom uvede Crnu Goru u EU – poručio je on.

Uz sve ove riječi, ostaje otvoreno pitanje: ako se već na "jedan poziv" mijenjaju stavovi, a na upozorenje civilnog društva ruše zakoni, gdje je tu sistem? I šta je s opozicijom, čiji uticaj u ovoj epizodi praktično nije postojao?

Nije prvi put da građanski sektor u Crnoj Gori zamjenjuje ulogu slabe institucionalne opozicije. Ali ovog puta, ta zamjena nije bila samo simbolička, već ključna za zaustavljanje zakona koji bi narušili temelje građanskih sloboda i demokratskog društva.

Uprkos tome što premijer, predsjednik Skupštine i čelnici koalicije sada traže "nove odnose" i "osvježenu saradnju", ostaje utisak da je snagu ove vlade, ukoliko je još uopšte ima, uspješnije uzdrmao glas s ulice i iz građanskog društva, nego bilo koji govor iz poslaničke klupe.

Odžić: Nije valjda pala vlast?

Zamjenik predsjednika SDP-a i predstavnik Evropskog saveza Petar Odžić komentarisao je odluku većine da povuče zakone o ANB-u i unutrašnjim poslovima. Nije prošao ni akt o porezu na dobit, jer su iz ZBCG bili uzdržani.

– Što je Andrija bio ljut danas na Skupštini? Prijetio je i poslanicima PES-a?! Kritikovao Mickej-a kako ne može dovest u red svoje poslanike! Nije valjda sad pala vlast?! Crvena linija i ostalo?!", napisao je Odžić na društvenoj mreži Iks.

On poručuje Spajiću da ne ruši većinu kada je do sada trpio poniženja.

"Milojko, ako te posle Skupštine udarao, daj nam neki znak, oće oni to tako u zadnje vrijeme... dobro je da je Danilu produžen pritvor, on ima tešku ruku, a i "kratak fitilj". I molim te, nemoj rušit većinu, kad si do sad istrpio sva poniženja od Andrije i ekipe, istrpi i ovo malo, zbog barometra, milijardi iz Japana, 500 miliona ulaganja u Pljevlja, 20-ak auto-puteva, kineskinje komunistkinje, ali iz zbog Draže Mihajlovića, Pavla Đurišića i ostalih evropskih tekovina aktuelne većine! Dobro veli vojvoda, talentovan mladić!", zaključio je Odžić u objavi na društvenoj mreži Iks.

Ono što je trebalo biti samo jedna skupštinska tačka, pretvorilo se u ogledalo stvarnog odnosa snaga u Crnoj Gori. Dok političari vijećaju, civilno društvo djeluje. I, po svemu sudeći – još uvijek pobjeđuje.

Zato, osim rekonstrukcije Vlade, koja odavno "lebdi" na političkom nebu, koja bi bila obavljena u okviru sadašnje vladajuće koalicije, može se očekivati i rekonstrukcija odnosa u vlasti. Premijer vjerovatno želi da ukloni one ministre koji mu kvare imidž, ali i da zaustavi političke poteze koalicionih partnera na kojima im zamjera dio crnogorske javnosti, ali i međunarodni partneri. Šta očekuju Mandić i Knežević, nismo uspjeli da saznamo, ali je jasno da i oni imaju zahtjeve koje su saopštili premijeru.