Značajan broj preporuka za fer i demokratske izbore ostao je neimplementiran, dok dio usvojenih izmjena ne sadrži dovoljno jasne i precizne mehanizme za dosljednu primjenu u praksi. To je zaključak Izvještaja o usklađenosti izmjena Zakona o izboru odbornika i poslanika sa preporukama OEBS/ODIHR-a, koji je Centar za demokratsku tranziciju (CDT) izradio u saradnji sa Udruženjem mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), uz podršku Evropske unije posredstvom Delegacije EU u Crnoj Gori i kofinansiranje Ministarstva javne uprave.

Ovaj izvještaj razmatra usklađenost izmjena zakona sa preporukama OEBS/ODIHR-a i drugih relevantnih aktera, sagledavajući domete i ograničenja usvojenih rješenja. Analiza identifikuje neimplementirane preporuke, ukazuje na normativne i institucionalne rizike u primjeni zakona i daje smjernice za nastavak izborne reforme u skladu sa međunarodnim standardima.

U julu 2025. usvojene su izmjene Zakona o izboru odbornika i poslanika (ZIOP), kao i novi Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja (ZFPSIK), uz podršku partija vlasti i opozicije.

– Izmjene su donijele određena poboljšanja – profesionalizaciju Centralne izborne komisije, d‌jelimičnu profesionalizaciju opštinskih izbornih komisija, povećanje rodne kvote na 40 odsto i uvođenje opštih lokalnih izbora. Ipak, riječ je o ograničenom iskoraku, jer su brojna suštinska pitanja i preporuke međunarodnih i domaćih posmatrača izbora ostale van dometa reforme, a dio usvojenih rješenja nije u potpunosti usklađen sa međunarodnim standardima – navode iz CDT-a.

Analiza, kako dodaju, ukazuje na to da su izmjene Zakona o izboru odbornika i poslanika donijele unapređenja u dijelu profesionalizacije i odlučivanja organa za sprovođenje izbora, ali da postoje pravne praznine koje mogu proizvesti probleme u praksi.

– Zakon ne razrađuje pojedina pitanja na koja su OEBS/ODIHR i Venecijanska komisija i ranije ukazivali, prije svega u pogledu postupka izbora i transparentnosti rada tijela koja sprovode izbor članova Centralne izborne komisije (CIK) – ističu iz CDT-a.

Iako zakon predviđa nadzornu ulogu CIK-a nad opštinskim izbornim komisijama i mogućnost preuzimanja njihovih nadležnosti, analiza ukazuje na to da nijesu dovoljno razrađeni kapaciteti i praktični mehanizmi za sprovođenje tih ovlašćenja.

– Pitanje je da li CIK, imajući u vidu obim novih nadležnosti i činjenicu da se svi lokalni izbori održavaju istovremeno, raspolaže adekvatnim institucionalnim, kadrovskim i operativnim kapacitetima za efikasno preuzimanje nadležnosti jedne ili više opštinskih izbornih komisija u slučaju njihovog nepostupanja – ukazuju iz CDT-a.

U dijelu koji se odnosi na lokalne izbore, odluka da prvi izbori budu održani juna 2027. godine otvorila je, kako smatraju, dileme u pogledu zaštite biračkog prava, imajući u vidu da produženje mandata izabranim lokalnim predstavnicima, prema standardima koje je isticala Venecijanska komisija, može biti opravdano samo u izuzetnim okolnostima i pod jasno definisanim uslovima zakonitosti, neophodnosti i proporcionalnosti, što ovd‌je nije slučaj.

Novi rok ne garantuje otvorene liste

U oblasti medijskog predstavljanja u izbornoj kampanji, analiza pokazuje da ZIOP nije usklađen sa važećim medijskim zakonodavstvom, dok je novim Zakonom o audio-vizuelnim medijskim uslugama unaprijeđen regulatorni okvir i proširena ovlašćenja Agencije za audio-vizuelne medijske usluge za nadzor i sankcionisanje emitera.