Građanska aktivistkinja Bojana Jokić smatra da u Crnoj Gori postoji snažno djelovanje građana kroz različite vidove angažovanja i da se pokazalo da imaju moć da mijenjaju odluke koje smatraju štetnim. Međutim, kako je ocijenila, iako bi donosioci odluka trebalo da ih gledaju kao korektiv i podsjetnik da institucije postoje zbog građana, često se nalaze na suprotnim stranama. U svakodnevnim borbama za bolje društvo aktivisti na suprotstavljenoj poziciji imaju političke partije, koje se, po mišljenju naše sagovornice, vode interesima, novcem i moći, umjesto opštim dobrom.
– Uticaj građanskog aktivizma u Crnoj Gori je veoma snažan i ne mali broj puta do sada pokazalo se da ima snagu da doprinese napretku društva. Civilno društvo je nekad vrlo svjesno svoje moći (a nekad i nije) i u više navrata do sada uspjelo je da utiče na donosioce odluka. To se posebno vidi kroz lobiranje kod zapadnih i međunarodnih partnera, kao i kroz zajedničko djelovanje različitih civilnih organizacija iz raznih oblasti, okupljenih oko jednog zajedničkog cilja – da Crnu Goru učinimo boljom, pravednijom i prosperitetnijom državom – kazala je Jokić za "Dan".
Naglašava da takav vid građanskog zalaganja nije jednostavan, jer je riječ o zalaganju koje traži angažovanje svakoga dana i koje nikada ne prestaje.
– Nažalost, ta borba je svakodnevna i kontinuirana, jer sa druge strane često imamo političke strukture i partije koje se vode isključivo partijskim interesima, a vrlo rijetko opštim dobrom. Ne bih političke partije nazvala neprijateljima društva u klasičnom smislu te riječi, ali svakako jesu suprotstavljena strana, jer djeluju vođene oportunim politikama i kratkoročnim interesima – većom moći, novcem i partijskim benefitima, a znatno manje javnim interesom i stvarnom dobrobiti građana – smatra Jokić.
I pored toga što angažovanje za bolje i pravednije društvo, ukazivanje na propuste i odluke koje ne donose boljitak društvu jeste teška, ona ističe da upravo to pokazuje snagu civilnog sektora i važnosti građanskog aktivizma.
– Kroz javni pritisak, proteste, zagovaranje, korišćenje demokratskih mehanizama i saradnju sa međunarodnim partnerima, civilno društvo u Crnoj Gori i dalje ima realnu mogućnost da utiče na odluke. Upravo je to njegova suštinska uloga – da bude kontrolni i korektivni faktor u društvu, kako je i predviđeno u svakom demokratskom sistemu – navodi Jokić.
