Ova odluka je institucionalni odgovor na višemjesečnu ustavnu krizu i nedvosmisleni poziv poslanicima da preuzmu odgovornost za funkcionisanje pravne države.
Iz Milatovićevog Kabineta podsjećaju da je još u maju 2025. godine, predsjednik predložio kandidatkinju Mirjanu Vučinić za sudiju Ustavnog suda. Skupština, uprkos jasnoj nadležnosti i obavezi da o tom prijedlogu odluči, nije zakazala sjednicu niti se o prijedlogu izjasnila. Tokom proteklih mjeseci, Kabinet predsjednika je u više navrata pozivao Skupštinu da postupi po Ustavu i razriješi ustavnu krizu. Umjesto toga, svjedočili smo političkim igrama koje nanose nepopravljivu štetu razvoju države i njenom ulasku u Evropsku uniju.
- Ustavni sud u ovom trenutku funkcioniše sa svega četiri od sedam sudija, a do kraja godine još jednom od preostalih sudija ističe mandat. Time Crna Gora ulazi u opasnost da ponovo dođe do potpune blokade rada Ustavnog suda, kao garanta i čuvara Ustava i zakona. Takav sud neće moći da odlučuje ni o čemu, i umjesto da bude najviša pravna instanca u zemlji, postaće - sud bez glasa. Za građane to znači- da niko neće moći da zaštiti njihova prava, da postoji opasnost primjene neustavnih zakona, a to dovodi u pitanje cijeli sistem pravne sigurnosti - saopšteno je iz kabineta.
Napominju i da aktuelna ustavna kriza ima svoje korijene još od ljeta prošle godine. Prvo je sudija Milorad Gogić ispunio uslove za starosnu penziju prije više od godinu dana, i Skupština od tada nije izabrala sudiju umjesto njega. U decembru prošle godine, parlamentarna većina je protivpravno penzionisala sutkinju Draganu Đuranović, čime je dodatno podstakla ustavnu i političku krizu koja do danas nije riješena. Ta odluka je izazvala oštru reakciju Predsjednika države čiji stav je potvrđen i stavovima Venecijanske komisije i Evropske komisije.
- U institucionalnom vakuumu koji je nastao - ne postoji neutralna pozicija. Svako dalje čekanje je politička odluka da se održi status quo u kojem je Ustavni sud sveden na instrument isključivo partijskih interesa, umjesto da bude ključno tijelo za zatvaranje poglavlja 23 i 24 u pregovorima sa EU. Ovakav odnos Skupštine prema Ustavnom sudu ne samo da narušava unutrašnje povjerenje u institucije, već šalje jasnu poruku evropskim partnerima da donosioci odluka u Crnoj Gori još uvijek nisu spremni da oslobode institucije i učine ih stvarno nezavisnim - smatraju u Kabinetu.
Zbog svega navedenog, sazivanje sjednice za 15. septembar nije bila samo ustavna dužnost Predsjednika, već njegova politička i demokratska obaveza.
- Taj datum je sada tačka razgraničenja između dvije politike: ili će poslanici podržati nezavisne i funkcionalne institucije i evropski put Crne Gore, ili će ostati na strani onih koji već decenijama Crnu Goru zadržavaju u prošlosti, nesigurnosti i obmani. Od tog izbora zavisi da li će naša zemlja biti država u kojoj zakon važi jednako za sve, ili još jedno polje za partijsku kontrolu i pravnu nesigurnost. Ustavni sud ne postoji da bi čuvao partijsku moć. Postoji da bi štitio državu, građane i pravdu! Ko to ne razumije - ne razumije ni suštinu demokratije, ni države niti Evropske unije kojoj težimo. - poručeno je iz Kabineta predsjednika.
