Profesor na zagrebačkom univerzitetu Hrvoje Klasić smatra da prošlost, ipak, više opterećuje političare nego građane, te da se tim temama obično vraćaju oni koji nemaju šta da ponude u budućnosti. Kako je ocijenio, relacija Crne Gore i Hrvatske danas je dobrosusjedska i na najvišem nivou i među građanima, uprkos otvorenim pitanjima koja dvije države imaju. Kada je riječ o podršci u evropskim integracijama, Klasić ističe da je članstvo Crne Gore u EU u interesu Hrvatske, ali da ta podrška više zavisi od Crne Gore. Kako ističe, aktuelna vlast u Hrvatskoj, iako desno orijentisana, zalaže se za članstvo Crne Gore u EU, a on nema dileme da bi i neka buduća vlast imala isti stav. Prema njegovim riječimapromjene, političke promjene u Crnoj Gori, koje bi značile naklonjenost vlasti predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i Rusiji, i koje bi djelovala antievropski, svakako bi otvorile pitanje dalje podrške zvaničnog Zagreba.
– Na odnose država nastalih na teritoriji bivše Jugoslavije utiču i prošlost i sadašnjost, posebno činjenica da su Slovenija i Hrvatska članice Evropske unije i NATO-a, da su neke zemlje, poput Crne Gore, članice NATO-a, a da neke zemlje nisu ni u EU ni u NATO-u, i vjerovatno i ne žele to postati. Nije bivša Jugoslavija jedini prostor bremenit prošlošću i problemima iz prošlosti. Nema naroda, nema države u Evropi koji u nekom trenutku sa svojim susjedima nisu bili u sukobu, ratu, u stradanjima i tako dalje. Prošlost je teško izbjeći, ali se čini da ona više opterećuje ovdašnje političare nego što su te tenzije i dalje prisutne među građanima. Evo, navešću najbolji primjer: kada pogledate prorežimske medije, drugim riječima, najgledanije i najčitanije medije u Srbiji, čućete termine ustaška Hrvatska, ustaše na vlasti, Hrvati su ustaše i tako dalje. Međutim, oko 30.000 Srba svake godine radi u hrvatskim kafićima, restoranima, hotelima. Ne sjećam se da sam čuo za jedan jedini incident sa tim radnicima. Drugim riječima, Srbi dolaze ovdje da bi živjeli bolje nego u Srbiji, a, s druge strane, Hrvati vole srpsku muziku, srpske filmove, imaju povjerenja u radnike koji dolaze iz Srbije. U medijima izgleda kao da se rat nije ni završio, a realnost je bitno drugačija – kazao je Klasić za "Dan".
Kada je riječ o odnosima Crne Gore i Hrvatske, koje godinama opterećuje niz otvorenih pitanja, naš sagovornik smatra da su oni trenutno dobri i na najvišem nivou.
– Ne pamtim da sam u svojoj zemlji čuo ružnu riječ za Crnu Goru ili Crnogorce. U tom smislu napravljena je vrlo jasna distinkcija između Srbije i Crne Gore, bez obzira na činjenicu što su i građani Crne Gore u uniformama učestvovali u napadu na Hrvatsku, što su bombardovali Dubrovnik, što su građane Hrvatske odvodili u logore... Dosta toga se promijenilo i Hrvati danas ipak vide razliku između Srbije i Crne Gore. Mislim da dešavanja iz prošlosti i otvorena pitanja neće bitno uticati na pristupne pregovore Crne Gore, ali ipak se u tim prilikama koristi svašta kako bi se ostvarili neki ciljevi. Tako je i Slovenija blokirala ulazak Hrvatske zbog nekih neriješenih graničnih pitanja, nije to nešto neviđeno, ali mislim da nije nepremostivo. Mislim da su ti odnosi vrlo korektni i da Hrvatska nema nikakvih problema da Crna Gora bude dio EU. Zapravo, mislim da bi bilo u njenom interesu da na svojim južnim granicama ima članicu EU. Rekao bih da od odnosa Hrvatske i Crne Gore puno više zavisi situacija u Crnoj Gori nego u Hrvatskoj. Trenutno imamo desnu vlast, a ni ona nije nesklona ulasku Crne Gore u EU, pa ne bi bila niti bilo koja lijeva. Međutim, ne znamo što bi se dešavalo da se u Crnoj Gori bitno promijeni situacija i dođe neka vlast koja bi bila više za Vučića, više za Rusiju, koja bi bila više antievropska, i kako bi u toj situaciji izgledali odnosi Hrvatske i Crne Gore. Važno je da građani razumiju da je potrebno da se okrenu Zapadu, a ne Istoku– ističe Klasić, koji je uvjeren da Crna Gora zaslužuje da bude dio EU i da će u tome uspijeti.
Govoreći o tome da postojanje tenzija odgovara uglavnom političarima, a da u svakodnevnom životu građana regiona one nisu toliko žive, naš sagovornik naglašava da se to ne odnosi na sve političare.
– Postoje političari koji zaista više nisu okrenuti isključivo prošlosti. Međutim, postoje oni koji nemaju šta da ponude u budućnosti, pa idu za nekakvim sigurnim terenom, a to je prošlost. Jasno je da imaju publiku koja to želi čuti, jer koliko god da imamo političare koji govore gluposti, moramo imati građane koji to žele čuti i koji u te gluposti vjeruju. Tako da ne bih abolirao i amnestirao građane, jer političari vrlo dobro znaju kome što mogu prodati i tako se i ponašaju – navodi Klasić.
