Preduslov za rekonstrukciju i dalju podršku je izglasavanje rezolucije o Jasenovcu, za koju u ove dvije partije očekuju da će biti usvojena jer su njen tekst, nakon inicijative Spajića i Mandića, sačinili u klubu poslanika Pokreta Evropa sad. Ta inicijativa je već u skupštinskoj proceduri.
Nakon usvajanja rezolucije o Jasenovcu u crnogorskom parlamentu, biće inicirani razgovori o rekonstrukciji, ili, kako kažu u PES-u, proširenju 44. Vlade.
Istovremeno će biti zatražena realizacija međudržavnog sporazuma sa Srbijom o dvojnom državljanstvu, koji bi podrazumijevao i izmjene i dopune Zakona o državljanstvu. Odmah zatim, ili istovremeno, bila bi pokrenuta ustavna inicijativa da srpski jezik, uz crnogogorski, bude normiran kao službeni jezik u Crnoj Gori. Tu je i inicijativa da trobojka iz 1905. bude proglašena ustavnom i normirana kao narodna zastava.
Partije koje u ovom trenutku podržavaju manjinsku vladu Milojka Spajića tražiće i da dođe do promjene jednog broja ministara za koje smatraju da ne obavljaju svoj posao na adekvatan način. Tu se prije svega misli na ministra pravde Andreja Milovića i ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janka Odovića.
Na kraju, Mandić i Knežević će tražiti od Spajića da im da tačne vremeneske okvire realizacije programa "Evropa sad 2", na osnovu kojeg je i dobio najveći broj glasova i mandat da formira Vladu uz njihovu podršku.
Knežević tvrdi da ovim zahtjevima principu prave uslugu Spajiću.
– Smatram da je u ovom trenutku ono što radi DNP u korist naroda koji je glasao za nas. Smatram da smo ovim zahtjevima i Spajiću napravili uslugu. Biće mi velika čast, kao što mi je bila čast kad je Mandić postao predsjednik Skupštine, da lista koju sam predvodio izdejstvuje realizaciju međudržavnog sporazuma sa Srbojom o dvojnom državljanstvu, ustavno normiranje srpskog jezika kao službenog i trobojke kao narodne zastave. Ja poslije toga više ne moram da se bavim politikom jer sam realizovao sopstvenu i zajedničku ideologiju i znaću da nisam izdao ljude koji su me glasali – kazao je Knežević.
I Mandić smatra da je neophodno mnogo toga promijeniti i da Srbi u Crnoj Gori neće da budu građani drugog reda. Lider Nove srpske demokratije takođe smatra da Spajićeva vlada ne može imati podršku ako se ogluši o njihove zathjeve.
– To su legitimni zahtjevi srpskog naroda, čiji su pripadnici i dalje građani drugog reda i ne mogu dobiti crnogorsko državljanstvo – istakao je Mandić.
Dvije godine nakon što je na referendumu obnovila nezavisnost, Crna Gora je 2008. godine donijela Zakon o crnogorskom državljanstvu.
Poslanici tadašnje opozicije, uglavnom iz redova Demokratskog fronta, ocijenili su zakon rigidnim i diskriminatorskim, posebno prema Srbima kojima je onemogućavao da uz crnogorsko imaju i srpsko državljanstvo.
