Korak naprijed u saniranju deficita u diplomatskoj mreži naprevljen je juče kada je skupštinski Odbor za međunarodne odnose i iseljenike usvojio predloge Vlade za ambasadore u Sofiji, Zagrebu i Hagu. Zeleno svjetlo iz zemalja u koje bi trebalo da idu u diplomatsku misiju, već je dobijeno, te je za konačno imenovanje potrebno još odobrenje predsjednika države Jakova Milatovića.
Vlada Crne Gore još početkom godine je predložila ambasadore za diplomatska predstavništva u Bugarskoj, Hrvatskoj, Kraljevini Holandiji, Francuskoj i Švajcarskoj. Tek juče nadležni skupštinski Odbor je uspio da obezbijedi kvorum i izjasni se o tri predloga i ona su jednoglasno usvojena. Začaj popunjavanja diplomatske mreže više puta je istican, posebno u kontekstu evropskog puta Crne Gore, a naročito jer država nije imala predstavnike u više država koje su ključne u procesu integracija.
Jedna od tih zemalja je Holandija, gdje je ambasada, sa sjedištem u Hagu, otvorena prije više od dvije godine. Kako je više puta isticano, diplomatsko predstavništvo u toj državi nije značajno samo zbog bilateralnih odnosa dviju zemalja već i zbog jednog od glavnih državnih ciljeva Crne Gore – da ostvari punopravno članstvo u EU, a u čemu Holandija može značajno pomoći s obzirom na njen odnos prema politici proširenja. Da je Kraljevina Holandija važna za Crnu Goru iz više aspekata, kako u bilateralnom, tako i u širem evropskom i multilateralnom kontekstu, kazao je i Milisav Raspopović, koji će biti prvi ambasador Crne Gore u toj zemlji.
– Riječ je o zemlji sa bogatom tradicijom demokratije i stabilnim institucijama. Osnivač je EU, NATO-a, UN i mnogih drugih međunarodnih organizacija. Upravo u Hagu, gdje je sjedište naše ambasade, nalazi se mnoštvo međunarodno pravnih institucija. Iskustvo me naučilo da države članice EU svoje mišljenje o zemljama najčešće baziraju na osnovu stavova koji se formiraju u Hagu, zato smatram da je uloga ambasade posebno važna u ovoj državi zbog objektivnog informisanja i razmjene informacija sa svim relevantnim institucijama – poručio je Raspopović.
Kada je riječ o Hrvatskoj, imenovanje ambasadora u Zagrebu moglo bi biti značajno za unapređenje bilateralnih odnosa, posebno imajući u vidu da Crna Gora sa susjednom državom ima više neriješenih pitanja, a zbog čega Crna Gora nije mogla da zatvori pregovaračko poglavlje 31. Dobri odnosi sa državama regiona, posebno članicama EU, jedan su od prioriteta koje su iz Brisela više puta isticali. Koliko je Hrvatska važna na tom putu, istakao je i budući ambasador Crne Gore Dejan Vuković.
– Polazeći od vanjskopolitičkih prioriteta Crne Gore – jačanja dobrosusjednih odnosa, razvijanja regionalne saradnje, intenzivnije uloge u multilateralnim organizacijama, kredibilnog članstva u NATO-u, do našeg glavnog spoljnopolitičkog prioriteta i strateškog cilja – članstva u EU, bliska saradnja sa Hrvatskom prožima se kroz sve te prioritete – kazao je Vuković podsjećajući da je Hrvatska od početka pregovora Crne Gore sa EU bila podrška.
Kako je ocijenio, saradnja Crne Gore i Hrvatske je trenutno sadržajna, ali postoji prostor da se ona dodatno unaprijedi i vjeruje da će doprinos tome dati i bilateralne konsultacije koje dvije države imaju ove godine, ali i predstavništvo Crne Gore u Zagrebu.
Pored Vukovića i Raspopovića, skupštinski Odbor prihvatio je vladin predlog da se na misiju u Sofiju pošalje još jedan karijerni diplomata, Đorđe Janković. Dobri bilateralni odnosi sa Bugarskom takođe su značajni u procesu pristupanja EU i ta država važi za jednu od najdosljednijih prijatelja Crne Gore u regionu i među rijetkim državama koje su od početka snažno podržavale našu kandidaturu za članstvo u EU.
