Zdravko Krivokapić / -EPA-EFE

Krivokapić: Nijedan lider ne želi da dovede Crnu Goru do 31. avgusta

Nakon tri decenije neprekidne vlasti Demokratske partije socijalista, izbori održani 30.avgusta 2020. godine otvorili su novo poglavlje političkog života naše zemlje, označivši kraj jedne ere i početak procesa političkih promjena koje su duboko uzdrmale crnogorsko društvo.

Upravo tada, na talasu izražene narodne volje za promjenama, na političku scenu stupa Zdravko Krivokapić, univerzitetski profesor i nestranačka ličnost, koji je kao nosilac liste "Za budućnost Crne Gore" postao prvi premijer nakon smjene DPS-a. S njim smo razgovarali o tome kojim putem je krenula Crna Gora nakon te velike promjene, kakve pouke iz tog perioda danas možemo izvući, šta je urađeno u proteklih pet godina i na kome je najveća odgovornost za ono što je tada obećavano, a ni do danas nije ispunjeno.

Uz konstataciju da u inženjerstvu postoji jedna taktika koja se zove "uzrok–posledica", premijer prve post-DPS vlade kaže da se mi u Crnoj Gori bavimo samo posledicama, ali ne i uzrocima koji su do njih doveli.

– Sa ove distance, mislim da sam u velikoj mjeri uspio da dođem do toga šta je ključno. Uvijek se može više, što vam određeni kontekst, trenutak i, naravno, ometači ne dozvoljavaju. Naravno, imao sam i ja, kao svi drugi, svoje greške. Greška je što sam u jednom trenutku popustio pod uticajem političara i dozvolio da se desi ta, da tako kažem, zamjena, pogotovo u tim ključnim institucijama. Ja sam želio da sve bude na nivou kompetencije, ali to nije bilo moguće. To je bila prva moja greška i trebalo je da ostanem dosledan u svome stavu kao prilikom formiranja Vlade – kazao je Krivokapić za "Dan".

Napravili smo srednjoročni program za obnovu i razvoj industrije

Krivokapić je kazao da je Vlada koju je vodio napravila jedan srednjoročni program koji je trebao da bude realizovan do 2024. godine, a koji je bio usmjeren na vraćanje Crne Gore samoj sebi sa stanovišta razvoja industrije i prevashodno poljoprivredne industrije.

– Takođe, imali smo namjeru da uvedemo nekoliko industrija. Jedna od tih industrija koja bi u ovom trenutku bila značajna za Crnu Goru jeste izgradnja solarnih panela. Razgovarali smo o tome sa dvije kineske firme koje su bile spremne za saradnju. Međutim, vi ovdje imate opstrukciju čim spomenete Kinu i da Kinezi dolaze da grade nešto u Crnu Goru, tipa to nije baš poželjno za naše partnerstvo u NATO-u. Imali smo namjeru da napravimo i jednu automobilsku industriju koja bi bila vezana za električne pogone, što je, kao što se može vidjeti, kasnije uradila Mađarska – rekao nam je Krivokapić.

Kako je dodao, pravo pitanje je koliko bi takav jedan pristup mogao da bude održiv u našoj nezajažljivosti.

– Druga moja greška, možda i ključna, bila je što sam dozvolio da Dritan Abazović i Sergej Sekulović postave Zorana Brđanina za direktora policije. To je taj početni dio, koji je ujedno vezan i za donošenje Zakona o unutrašnjim poslovima. Sa svojim timom, bio sam apriori protiv donošenja toga zakona; nije bitno što je taj zakon radio DPS, već to što on nije bio do kraja sistemski zaokružen. I naravno, poslije nekoliko vraćanja toga zakona, ja sam ponovo napravio grešku i popustio da ne bih previše zatezao situaciju. Moja najveća lična osobina, koja izgleda nije poželjna u politici, jeste da vjerujem ljudima. Ja u startu vjerujem čovjeku, jer mi je to potpuno normalno. Međutim, mnogi nijesu zaslužili da im vjerujete – sumira Krivokapić svoje kratkotrajno, ali veoma turbulentno iskustvo u crnogorskoj politici.

Krivokapić: Izgleda da nama demokratska i duhovna pobjeda u Crnoj Gori nijesu ni trebale

Navodi da je bio iznenađen postupcima dijela vrhuške Srpske pravoslavne crkve, koji je, prema njegovim riječima, znajući da je vjernik, pokušao, na bazi njegovih vjerskih osjećanja, da uradi nešto što im na kraju nije pošlo za rukom, jer je bio prvo državnik pa vjernik. Naglašavajući da je sve prethodno navedeno predstavljalo njegove ključne slabosti u prvo pola godine premijerskog staža, podsjeća da je u periodu nakon toga uslijedio i prvi pokušaj rušenja Vlade iznutra.

– Prvi koji je to uradio bio je ministar Vladimir Leposavić, koji nije želio da podnese ostavku, što bi bilo potpuno logično, jer ja sam njega izabrao, a ne on mene, i u jednom takvom odnosu, gdje je on dobio zadatak, ja sam morao da reagujem. Naravno, mnogi mediji su to pogrešno tumačili, a slika svijeta je slika koju mediji predstavljaju. A ja nijesam imao nijedan medij, nijednu medijsku kuću koja me je podržavala. Naprotiv, mislim da su mnoge bile i protiv ekspertske vlade i protiv mene lično. Međutim, ja se nijesam osvrtao na to, to mi nije bilo primarno. To su te slabosti koje niko nikad više ne bi trebalo da ponovi – rekao je Krivokapić.

Spajićeva vlada funkcioniše po principu silosa

Naš sagovornik ističe da ni Evropska unija nije imala razumijevanja za 42. Vladu, zbog toga što su sve ekspertske vlade kratkog daha, i to, u suštini, niko ne voli, jer kada eksperti nešto uzmu u svoje ruke, oni gledaju da naprave od toga ekspertizu, a ne da otaljavaju poslove i ubiraju političke poene. Nada se da Crna Gora neće propustiti šansu da iskoristi dobru volju EU, koja sada postoji, na dobrobit svojih građana.

– Nažalost, ova vlada funkcioniše po principu silosa. Znači, tim sporazumima je dogovoreno to i to, nemoj da diraš u moj atar, ti vidi u tvom ataru šta ćeš da radiš, i onda premijer harmonizuje stvari u tim nekim situacijama koje su pomalo krizne, a to nije dobro jer Vlada mora da vodi zajedničku, jedinstvenu politiku, ne vodeći računa ko je čiji. Zbog toga mislim da će sve ovo da traje na ovaj način do 2027. godine, odnosno da se neće ostvariti osnovni ciljevi koje očekuju građani, a to je da se približimo Evropskoj uniji – kazao je Krivokapić.

Podsjetio je da je u autorskom tekstu na petu godišnjicu promjena jasno ukazao da je neustavnim izborom 43. Vlade Crne Gore sve vraćeno na početna podešavanja i tada je nastao krah o kome se sada priča.

– Ko je to uradio? Zašto je to uradio? Ko su bili ti ključni akteri koji su doveli do toga? Sa jednim motom, za koji sam ja često ponavljao da je to međunarodna zajednica govorila – to je model 49, evo on je sada ostvaren, pa ni on nije donio neko blagostanje Crnoj Gori. Imamo taj značajan iskorak koji je Evropska unija imala prema 44. Vladi, i to se vidi na primjeru poglavlja 23 i 24, a onda, znate kako, kada ne ispunjavate obaveze na način kako je dogovoreno, onda dobijate minuse i to je potpuno prirodno – naveo je Krivokapić.

On trenutno ne vidi nijednu političku ličnost koja bi imala snagu, moć, volju, želju – i koja ne gleda uskopartijski interes – da nas dovede do toga da živimo 31. avgust.

– Ja takvog ne vidim ni u jednom od lidera koji su trenutno na političkoj sceni Crne Gore. Istina, Njegoš nas kroz čuveni stih opominje da "tajna čojku čovjek je najviša". Međutim, ja sam kroz dvije godine bavljenja politikom upoznao sve te ljude. Njih ne interesuju dobrobit i blagostanje Crne Gore, njih interesuju lojalnost i sledeći izbori. To su dvije stvari koje su primarno opredjeljenje svakog partijskog subjekta, čak i novoformiranog PES-a. Iako sam ja računao da će to da bude malo drugačije, ničeg drugačijeg tu nema. Veliko je pitanje koliku će vrijednost imati u sledećem izbornim ciklusu i da li će moći da ostvare rezultat koji su ostvarili na prethodnim izborima – smatra Krivokapić.

Upitan da li postoji mogućnost da se ponovo politički angažuje, odgovara da je sit politike.

– Za dvije godine sam shvatio koliko su udaljene politika i etika. Mene interesuje etika, a ne politika, tako da mi nije mjesto među tim ljudima – ne ostavalja nikakvu dilemu prvi crnogorski premijer nakon svrgavanja DPS-a.