Bivši predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić rekao je za portal RTCG da nije neobično da se istog dana biraju predsjednik parlamenta i predsjednik Vlade.
Krivokapić nam je to rekao komentarišući dileme u javnosti da li istog dana mogu biti izabrani predsjednici Skupštine i Vlade, pošto je to pitanje koje otvara prostor za različita tumačenja.
Krivokapić za portal RTCG navodi da izabrani predstavnici naroda i oni koji vrše javne funkcije u ime građana moraju shvatiti da postoji Ustavna konvencija, gdje se norme tumače isključivo u javnom interesu.
"Nesumnjivo da je u javnom interesu poslije održanih izbora što skorije konstituisanje vlade u skladu s većinskom voljom građana i tako treba tumačiti procesne norme za sazivanje sjednice i procesima za njihovo održavanje", ističe naš sagovornik.
Krivokapić kaže da je osnovna stvar kod izbora predsjednika parlamenta da predstavlja odraz većine, te poručuje da se može desiti da se istog dana, na različitim sjednicama, biraju čelni ljudi Skupštine i vlade.
"Jer se tada konstituiše neka većina. Sjednicu na kojoj se bira vlada ne mora zakazivati novi šef parlamenta, to je proceduralna stvar, može da je zakaže i predsjedavajući Skupštini, jer kad ima 41 potpis, on je dužan da je zakaže, jer to nije ista sjednica. Naš ustavni sistem je parlamentarni sistem sa kancelarskim elementima, tako da je logično da su predsjednik parlamenta i predsjednik vlade iz iste većine. Ne mora biti jedino ako se većina dogovori drugačije. Tako da nije neobično da se istog dana biraju predsjednik parlamenta i predsjednik Vlade", kazao je Krivokapić.
Kada su posrijedi rokovi za zakazivanje sjednice, navodi da je i to stvar dogovora.
"Konstitutivna sjednica Skupštine je već otvorena, zakazuje se nastavak, a rokovi su stvar dogovora poslaničkih klubova. Poslovnik predviđa 15 dana, ali kada je veći javni interes, može i u kraćem roku", poručuje Krivokapć.
Osim rokova za zakazivanje sjednice, poslanicima teku i ostali rokovi.
"Za parlament, ako ne obavlja funkciju duže vrijeme, Vlada može da predloži raspuštanje, ali ukaz potpisuje predsjednik države. Rok za mandatara, da sastavi vladu je 90 dana, u suprotnom se raspisuju novi izbori", zaključuje Krivokapić.