- Godinama znaju za problem, dobijaju izvještaje i upozorenja od nadležnih državnih organa, ali umjesto da djeluju, čekaju da zub vremena i ljudska nebriga završe posao. Kao i kod Stare masline i Zavičajnog muzeja, sjete se tek kad se pojavi naslov u medijima. To je standardna politika koju vode već godinama "pusti da propadne, pa ćemo praviti planove". A planove nikad ne sprovedu. I tako, uz lokalni budžet od preko 60 miliona, Bar gubi ono što mu je srce, duša i identitet - napisao je Leković.
Dodao je da znaju da o drugim gradovima "beru brigu", znaju da u drugim gradovima pričaju o zaštiti, znaju da šetaju uređenim starim gradovima Evrope, diveći se kako se tamo čuva svaka cigla, svaka kap istorije… sve to, ističe, znaju i opet se vrate kući u svoj grad, prođu pored Trikonhosa i ne urade ništa.
- I na kraju, zašto da ne tražimo da se barski Trikonhos stavi na Unesko listu zaštite? Ako sami nemamo volje i znanja da ga čuvamo, možda će svijet morati da nam pokaže koliko vrijedi - konstatovao je on.
Brojni primjeri pokazuju kako zemlje širom Evrope ne samo da čuvaju svoje vjekovne građevine, nego ih i koriste kao simbol kulturnog identiteta, turizma i obrazovanja. Naglasio je da baštinu ne ostavljaju da propada već je čuvaju, dokumentuju i njeguju adekvatnim planom.
- Sramota je da ovakav lokalitet iz VI vijeka, vjerovatno jedinstven u ovom dijelu Jadrana, propada dok barski vlastodršci putuju Evropom i gledaju kako se tamo čuva svaka kap istorije, a kod nas istorija zarasta bukvalno u travu - rekao je Leković.
S tim u vezi, dodaje, nakon konsultacija sa stručnjacima iz ove oblasti i ministarstvom kulture i medija, predložiće da se pokrene i uputi inicijativa stavljanja barskog Trikonhosa na Unesko listu zaštite.
