U uvodnom obraćanju, kako je saopšteno iz Skupštine, Mandić je podsjetio prisutne na donošenje Nikoljdanskog ustava Knjaževine Crne Gore, prvog ustavnog akta u našoj državnoj istoriji, koji je označio ulazak Crne Gore u krug modernih evropskih država.
Taj Ustav je, kako je istakao, uspostavio podjelu vlasti, definisao prava i dužnosti građana i dao ključnu ulogu Skupštini kao izrazu narodne volje, označivši prelaz iz patrijarhalnog uređenja u modernu ustavnu monarhiju, uz očuvanje identiteta, tradicije i istorijskog nasljeđa.
Mandić je naglasio da Nikoljdanski ustav podsjeća da ustav nije samo pravni akt, već društveni dogovor i temelj povjerenja između građana i države.
Ukazao je da sadašnji Ustav Crne Gore, donesen prije gotovo dvije decenije, ne oslikava u potpunosti stvarno stanje u društvu i da je veliki broj njegovih odredbi sazreo za usklađivanje sa savremenom Crnom Gorom, posebno ističući pitanje statusa srpskog jezika. U tom kontekstu, Mandić je naglasio da Skupština mora ostati centralno mjesto dijaloga, sučeljavanja ideja i korektiva društvenih procesa, što je zavjet naslijeđen još iz vremena samog Nikoljdanskog ustava.
- Građani Crne Gore ne traže čuda, već samo da sadašnji najviši pravni akt predstavlja stvarnost ove zemlje. Niko ne želi da se aktuelni status drugih jezika u Ustavu mijenja, ali vrijeme je da se ispravi istorijska nepravda stvorena od strane ljudi koji su 30 godina dijelili Crnu Goru, i da budemo odgovorni upravo onako kako su bili odgovorni naši preci, koje danas ovdje spominjemo - naveo je Mandić.
Prema riječima predsjednika Skupštine, današnja Crna Gora je višenacionalna, viševjerska i demokratska država čija stabilnost počiva na uvažavanju svih njenih građana, ali i na jasnoj svijesti o sopstvenim istorijskim korijenima.
Mandić je zaključio da da evropski put Crne Gore ne predstavlja odricanje od sebe, već priliku da se u evropsku porodicu unesu vrijednosti koje su vjekovima krasile Crnu Goru – sloboda, čojstvo i junaštvo.
Nekada je naša Crna Gora svoj napredak ka ostvarivanju vjekovnih težnji mjerila širinom svojih granica i oslobođenim prostorima, jer kao što je to Knjaz Nikola, između ostalog rekao u svojoj prijestonoj besjedi na Nikoljdan, 6. decembra 1905:
- Granice su nekada zaklanjale samo šest malih plemena i u tome neznatnom prostoru tinjao je još potonji zračak one svesrpske samostalnosti", istakao je predsjednik Mandić.
On je zaključio da su za razliku od vremena naših predaka, naše granice danas životni standard i sreća ljudi, te da je naš san da Crna Gora bude zemlja srećnih, slobodnih i bogatih ljudi i da su upravo to one teritorije koje danas oslobađamo i za koje se zajedno borimo.
Nakon prijema, svečanost povodom ovog značajnog jubileja nastavljena je prigodnim programom.
