Mandić je saopštio da su danas okupljeni u duhu demokratije i slobode,  da govore o jednoj temi koja tišti savremeni svijet – o nasilju protiv političara. Dodao je da se upravo na primjeru naše zemlje, Crne Gore, može sagledati koliko su sloboda, demokratija i pravo na drugačije mišljenje, dragocjeni, ali i koliko lako mogu postati meta političkog nasilja.

- Istorija Crne Gore, nažalost, dugo nije poznavala slobodnu smjenu vlasti na demokratskim izborima. Decenijama je njome vladala autokratija, i tek nedavno smo osvojili mogućnost da vlast biramo i smjenjujemo na izborima, što jedino i priliči savremenim demokratskim društvima. Za takvo kašnjenje postoji više razloga i objašnjenja – istakao je on.

Naveo je da pad Berlinskog zida, simboličan čin koji je krajem 1989. donio slobodu mnogim narodima, nije obuhvatio Crnu Goru. 

- Kod nas su komunisti samo promijenili ruho i preko noći postali socijalisti, zadržavajući sve represivne mehanizme prethodnog režima. Savez komunista Crne Gore, do tada vladajuća partija, samo je promijenio ime, a metodi vladanja su ostali isti sa jednom bitnom razlikom. Naime, u politički i privredni život uvedeni su organizovani kriminal i korupcija, čime je došlo do opasne simbioze kriminala i države – dodao je predsjednik Mandić.

Nastavio je da se po tome nismo mnogo razlikovali od država nastalih raspadom bivše Jugoslavije, ali su one, za razliku od Crne Gore, imale volje i snage da smjenjuju vlast na izborima i bore se protiv ovih pošasti.

- Kao dugogodišnji opozicionar, zajedno sa svojim kolegama, borio sam se svim demokratskim sredstvima protiv takvog teškog stanja. Neprijatno mi je što moram istaći da smo ja, i moje tadašnje kolege iz opozicije, Milan Knežević, Nebojša Medojević, Nikola Bajčetić, Mihailo Čađenović, Dejan Vujisić… i mnogo takvih boraca za demokratiju, bili žrtve tadašnjeg režima – upravo zbog istrajne borbe za slobodne izbore i poštovanje volje naroda – istakao je Mandić.

Istakao je da su politički progon i nasilje bili njihova svakodnevica, te da su bez skidanja poslaničkog imuniteta, bili hapšeni, zatvarani, progonjeni i diskreditovani, a da onaj koji je to radio nije osjećao nikakvu odgovornost, grižu savjesti ili stid. 

- Velika pobjeda na izborima 2020. godine pružila nam je mogućnost da reformišemo Crnu Goru, da krenemo u izgradnju odgovornih institucija, uz dosledno poštovanje Ustava i zakona. Upravo sada naša zemlja vodi odlučnu borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, strogo vodeći računa da ta borba bude pravedna, i da u potpunosti isključuje politički revanšizam i nasilje kroz koje smo nekada mi prošli – apostrofirao je predsjednik Skupštine.

Naveo je i da su ova lična iskustva dodatno ojačala njegovu vjeru u demokratiju, slobodu i dijalog kao jedine ispravne puteve za budućnost i da je kao predsjednik Skupštine Crne Gore, svoj mandat upravo stavio u službu dijaloga, razumijevanja i kompromisa. Dodao je i da ne zamjera opoziciji kada njegov rad ili rad ministara kritikuje vrlo oštro, jer je većinu svoje karijere proveo u opozicionim klupama i vrlo dobro razumije ulogu opozicije u društvu koje zaista želi da bude demokratsko.

- Danas, ovdje sa vama, ujedinjeni u evropskoj težnji ka miru i stabilnosti, mi šaljemo jasnu poruku da nasilje nad političarima i represija nad drugačijim stavovima nemaju mjesta u savremenoj Evropi. One zemlje koje se nisu suočile sa ovom istinom, uvijek rizikuju povratak u mrak i autokratiju– naglasio je predsjednik Mandić.

Zaključio je da budućnost Crne Gore, kao i budućnost demokratske Evrope, leži u poštovanju drugačijeg mišljenja, u slobodnoj riječi i otvorenom dijalogu. 

- To su temelji mira, stabilnosti i napretka. Neka i naše iskustvo bude podsjetnik koliko je nasilje nad političkim protivnicima opasno Takođe, važno je razumjeti i poštovati ljude koji se za svoje ideje bore demokratskim sredstvima. Neke od vaših država davno su usvojile te vrijednosti, a neke, poput Crne Gore, tek od nedavno. Mi shvatamo prednosti demokratije i uradićemo sve da se ne vratimo u doba autokratije i totalitarnih režima, jer takva opasnost uvijek postoji – zaključio je Mandić.