Na dnevnom redu sjednice Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, koja je zakazana za sjutra, nalazi se utvrđivanje liste prijavljenih kandidata za sudije Ustavnog suda, za koje je javni poziv raspisan 23. decembra 2024. godine. Druga tačka predviđa formiranje komisije koja će utvrditi da li su prijave podnijete u skladu sa javnim pozivom – blagovremeno i potpuno.

Imajući u vidu da se bira dvoje sudija, ostaje pitanje da li će se opoziciji ponuditi da bude izabran "jedan njihov sudija" i jedan koji ima podršku vladajuće većine, te da li je sjutrašnja sjednica put do kompromisa. Poslanici opozicije koje smo kontaktirali nijesu odgovorili na pitanje da li će predstavnici njihovih partija prisustvovati sjednici.

Komentarišući trenutna dešavanja na političkoj sceni i nastalu krizu, pravnik i analitičar Boris Marić u razgovoru za "Dan" kaže da postoji nekoliko praksi koje su se pojavile kao posledica neodgovornih političkih poteza usmjerenih na nametanje volje jačeg, šta god to značilo, i dominantno pozicioniranje u odnosu na uskopartijski interes. Ističe da u svemu tome trpe institucije.

– Skupština je uspostavila dvije različite prakse kod utvrđivanja uslova za prestanak mandata sudijama Ustavnog suda. Time je, naravno, otvorila lavirint u kome se sada nalaze Skupština, Ustavni sud i političko-pravni sistem Crne Gore – ukazao je Marić.

Kako je dodao, nastavak je bio još porazniji.

– Prvo je Ustavni sud, odnosno sudije tog suda, kalkulisao sa tumačenjem norme koja jasno govori o sticanju uslova za prestanak sudijske funkcije, gdje se ne može primijeniti norma iz Zakona o radu, a na to ponašanje Skupština odgovara brzopletom reakcijom i kršenjem procedure. Prilično zabrinjavajuće – istakao je naš sagovornik.

Kako kaže, proces se sada nastavlja.

– Tačno je da konkurs za popunu upražnjenih mjesta treba što prije sprovesti radi pune funkcionalnosti Ustavnog suda. Međutim, tačno je i da imamo političku pat-poziciju koja se mora rješavati dijalogom. Ovo nije dobar put, jer prvo treba riješiti prethodno pitanje i raščlaniti negativno uspostavljene prakse i Skupštine i Ustavnog suda – smatra Marić.

Kompromis bi, ističe on, trebalo da ima za cilj odstranjivanje političkog uticaja na Ustavni sud, koji je evidentan, a izbor sudija treba učiniti takvim da bude izvjestan prolaz najboljih kandidata bez političkih dogovora.

– Potezi koje vuku političke strukture vlasti i opozicije nisu ohrabrujuće i zasad ne nagovještavaju kompromis – zaključuje Marić.

Podsjetimo, više od mjesec traje blokada sjednica Skupštine Crne Gore. Opozicija od 17. decembra prošle godine blokira održavanje sjednica, što je uslijedilo nakon što je Ustavni odbor konstatovao da su se stekli uslovi za penzionisanje troje od šest sudija Ustavnog suda, nakon čega je Skupština istog dana konstatovala prestanak funkcije sudiji Dragani Đuranović.

Opozicija poručuje da će nastaviti sa ovakvim djelovanjem dok je na snazi "ustavni puč" (kako nazivaju spornu situaciju). Oni ne pristaju na dijalog i kompromis, već traže da se hitno poništi odluka u odnosu na sudiju Đuranović i da se Skupština vrati u okvire ustavnog djelovanja. S druge strane, vlast odbacuje ove optužbe, ističući da je rad parlamenta neophodno nastaviti zbog brojnih obaveza prema građanima, posebno u svjetlu hitnosti usvajanja budžeta.

Tokom obraćanja u Skupštini Crne Gore prije desetak dana, evropska komesarka za proširenje Marta Kos osvrnula se i na to što opozicija nije bila prisutna, poručivši da je i to demokratija i da poštuje tu odluku. Međutim, istakla je da je za ostvarivanje zacrtanog cilja da postanemo dio evropske porodice 2028. potreban zajednički rad.