Ona, u suštini, predstavlja povratak evropskog povjerenja koje je godinama bilo suzdržano, povremeno usporavano, ali nikada sasvim izgubljeno. Crna Gora je sada ponovo u fokusu, i to u trenutku kada Evropska unija prvi put poslije dugog perioda strateških dilema otvoreno govori o proširenju kao nužnosti, a ne kao o teoretskom okviru koji se pominje samo kada se političke prilike umire. Upravo u tom kontekstu izjava njemačkog kancelara Fridriha Merca dobija težinu koja prevazilazi dnevnu politiku, jer dolazi iz zemlje koja od osnivanja Unije ima dominantan glas u ocjeni kredibiliteta kandidata.
– Sa Crnom Gorom, koja je vjerovatno najviše napredovala među svim kandidatima, možemo sada preći na sljedeći korak i uskoro početi rad na sporazumu o pristupanju. To je i u našem interesu, jer što smo bliže povezani, to možemo bolje da djelujemo zajedno u Evropi. To se posebno odnosi na ograničavanje nelegalnih migracija. Za naše dvije zemlje to je od velikog značaja – kazao je Merc na zajedničkoj konferenciji sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom.
Ova rečenica ima političku težinu koja se ne može svesti na diplomatsku ljubaznost. Kada njemački kancelar kaže da je Crna Gora najnapredniji kandidat, to je signal da Brisel i Berlin počinju da posmatraju proces proširenja kroz prizmu realnog napretka, a ne kroz stereotipe o regionu ili zamor institucija. Za crnogorsku javnost, cijeli ciklus se time vraća u okvir u kojem su mjerljivi rezultati važniji od političkih promjena, jer je država, uprkos svim promjenama vlasti i institucionalnim turbulencijama, zadržala osnovni pravac evropskih reformi.
Sve to dolazi u momentu kada ambasadori država članica Evropske unije razmatraju mogućnost da već danas odobre pregovaračke pozicije za pet poglavlja sa Crnom Gorom, što bi, ukoliko bude usaglašeno na Radnoj grupi za proširenje, predstavljalo najveći pomak u pregovorima u posljednjih nekoliko godina. KOREPER bi danas mogao da da zeleno svjetlo za poglavlja tri, četiri, šest, jedanaest i trinaest, što bi Crnoj Gori otvorilo vrata da na Međuvladinoj konferenciji sredinom mjeseca zatvori pet oblasti i u 2026. godinu uđe sa dvanaest zatvorenih poglavlja. Taj rezultat nije ostvaren do sada jer su pregovori godinama bili uslovljeni političkom stabilnošću, koja je u Crnoj Gori često nedostajala.
Crna Gora je ispunila sve uslove i za zatvaranje poglavlja 31, koje se odnosi na spoljnu, bezbjednosnu i odbrambenu politiku, ali je ta odluka odložena nakon intervencije Hrvatske. Ipak, uz sve nove okolnosti unutar Evropske unije i rastuću potrebu za bezbjednosnim povezivanjem, procjena u Briselu sve više ide u prilog državama koje su već uskladile spoljnu politiku sa Unijom, što je jedna od oblasti u kojima je Crna Gora među najuspješnijima.
Evropski put države traje već skoro petnaest godina. Status kandidata dobijen je u decembru 2010, a pregovori su počeli u junu 2012. Do sada su otvorena 33 od ukupno 35 poglavlja. Iako su godinama prisutne ocjene da se proces usporava ili da je zaglavljen u tehničkim procedurama, Crna Gora nikada nije izgubila poziciju najnaprednijeg kandidata na Zapadnom Balkanu. U periodu kada je EU bila zaokupljena unutrašnjim krizama – od ekonomskih potresa, preko Bregzita, do rasta populizma, evropska perspektiva regiona više je ličila na floskulu nego na stvarnu politiku. Međutim, rat u Ukrajini promijenio je tu logiku. Evropska unija je počela da civilizacijski preispituje sopstvene granice i sopstvenu odgovornost, što je dovelo do toga da države koje su najusaglašenije sa evropskom politikom ponovo uđu u uži krug prioriteta.
Crna Gora se u tom novom kontekstu našla kao kandidat koji više nema potrebu da objašnjava svoju orijentaciju, već samo da nastavi da demonstrira institucionalnu zrelost. Upravo ta zrelost sada postaje ključna, jer se u Briselu već govori o mogućnosti da 2026. bude godina u kojoj će biti zatvoreno više od dvadeset poglavlja, što bi omogućilo da se pristupanje realizuje do 2028. godine. To je scenario koji prije samo tri godine nije bio pominjan ni kao mogućnost, ali je sada realan.
Zato je Mercova poruka više od ohrabrenja: ona je politička procjena najmoćnije države EU da je Crna Gora spremna za konačni ulazak u fazu u kojoj se više ne govori o tehničkim uslovima, već o zatvaranju pregovaračkih poglavlja i pripremi sporazuma o pristupanju. To je ujedno i signal crnogorskoj vladi da će podrška postojati sve dok se održava evropski kurs i pokazuje spremnost za brzu pravosudnu i administrativnu reformu, jer upravo u tim oblastima leži finalni test.
Ako KOREPER danas da zeleno svjetlo, a Međuvladina konferencija sredinom decembra potvrdi zatvaranje poglavlja, Crna Gora će ući u narednu godinu ne samo sa više zatvorenih poglavlja, već i sa obnovljenim povjerenjem da evropska perspektiva više nije apstrakcija. Biće to prvi put poslije dužeg perioda da se evropske institucije, najveće države EU i regionalni akteri istovremeno slože u jednom: da je Crna Gora najbliža punopravnom članstvu i da su sazreli politički uslovi da se taj proces ubrza do konačnog koraka.
