Jedna od sugestija za dalji rad jeste da se prvo riješe pitanja koja su obavezna, što traže iz Evropske komisije, dok bi ostala došla na red ukoliko bude bilo vremena i ukoliko bude političke volje.
Jedno od pitanja koje bi moglo da ostane na čekanju jesu i otvorene izborne liste. Međutim, iz Građanskog pokreta URA najavili su da će insistirati na tom pitanju. Kako je za "Dan" kazao poslanik te partije Zoran Mikić, nekoliko partija većine već se izjasnilo da je protiv. Ukoliko partije budu prepreka da se riješi i ovo pitanje, on smatra da bi najpoštenije bilo da se raspiše referendum i da o tome odluče građani.
Na prethodnoj sjednici Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, Mikić je poručio da će predstavnici GP URA uzeti učešće u radnim grupama koje će pripremati nacrte zakona i da će insistirati na tome da se u izborni sistem konačno uvedu otvorene izborne liste.
– Smatramo da su otvorene izborne liste jedan od modela da započnemo sa rušenjem partijske države i partitokratije koja guta naše društvo u svim sferama. Nažalost, uprkos promjenama 30. avgusta 2020 godine, Crna Gora je i danas partijska država. Ako bismo uspjeli da postignemo konsenzus oko otvorenih izbornih lista, onda bi građani, osim za određenu izbornu listu, glasali i za određeni broj kandidata sa te izborne liste – kazao je Mikić za "Dan".
Kako ističe, otvorene liste omogućavaju veći stepen neposredne demokratije i povećavaju odgovornost samih poslanika, jer će na taj način građani svoj suverenitet prenositi direktno na određene poslanike sa određene izborne liste.
– Građani bi davali svoj glas onima za koje smatraju da ih zastupaju na najbolji mogući način u lokalnim skupštinama ili državnom parlamentu. Sami broj preferencijalnih glasova pitanje je koje treba riješiti prilikom izrade ovog modela izbornog sistema. Sami broj preferencijalnih glasova je pitanje koje treba riješiti prilikom kodifikacije ovog modela izbornog sistema. Kada je u pitanju ovakav izborni sistem, otvara se dosta nedoumica i problema koje treba riješiti u praksi: da li ćemo imati jednu ili više izbornih jedinica, broj preferencijalnih glasova, odnosno koliko će kandidata građani moći da zaokruže, rodne kvote, odnosno modeli da se zaštiti procenat od 40 odsto koji smo izglasali u julu, da li građani mogu glasati za kandidate sa više lista, što je jedan od najkompleksnijih modela otvorenih lista, kako se zaštiti od prevelikog broja nevažećih listića, da li da mjesto broj 1 na listi bude garantovano za lidera partije, odnosno nosioca i da se za njega ne glasa? Jedno od otvorenih pitanja je i stvaranje mogućnosti za individualne kandidature, što trenutni zakon onemogućava. Sada je došlo vrijeme da vidimo ko se suštinski zalaže za promjenu izbornog sistema, a ko samo deklarativno. Po najavama koje trenutno imamo, nekoliko partija iz aktuelne parlamentarne većine ne podržava uvođenje otvorenih lista – rekao je Mikić.
U slučaju da partije ne budu mogle da se dogovore i pitanje otvorenih lista ne bude riješeno do kraja godine, do kada je predviđeno da Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu završi posa, smatra da je najbolje da konačnu riječ daju građani i da se raspišereferendum.
– Ukoliko građani u velikom procentu na referendumu podrže otovrene liste, u šta sam ubijeđen, onda političke partije neće imati izbora da ne urade isto. Ukoliko bude sve kao što je planirano i ako budemo punopravna članica Evropske unije 2028. godine, očekuju nas izbori za Evropski parlament, koji se sprovode po sistemu otvorenih izbornih lista, tako da od ovog modela ne možemo pobjeći. Pitanje je samo da li ćemo ovaj model uvesti sada, na čemu će GP URA nastaviti da istrajava, ili ćemo to uraditi za godinu-dvije – naglašava Mikić.
Kako dodaje, za primjenu modela otvorenih izbornih lista bila bi neophodna edukacija kako birača, tako i organa za sprovođenje izbora, prije svega biračkih odbora.
