Inflacija funkcija, zbog koje je vladajuća većina često na meti kritika, inspirisala je nastanak šale koja se već jedan izvjestan period može čuti među građanima, a koja glasi: "Ima posla ko hoće da bude ministar". Međutim, iza te narodne ironije kriju se ozbiljno pitanje – da li se prevelikim širenjem državnog aparata umanjuje i obesmišljava značaj samih funkcija?
Prema mišljenju poslanika GP URA Zorana Mikića, preveliki broj funkcija u aktuelnoj Vladi rezultat je partijskih dogovora i političke trgovine, a ne stvarne potrebe države i društva.
– Kada se funkcije dijele "preširoko i preduboko", a posebno kada su uvedene nove samo da bi se utolili enormni partijski apetiti, javnost ih više ne doživljava kao ozbiljne i odgovorne pozicije, nego kao nagradu za lojalnost partijama, dok se istovremeno urušava cjelokupni sistem – kazao je Mikić za "Dan".
Kako je dodao, veliki broj ministarstava, savjetnika ministara, službenika i svih drugih aktera najglomaznije vlade koju je Crna Gora ikad imala u praksi nije donio efikasnost.
– Najvažnije zakone i akte koji određuju sudbinu države za nekoliko desetina godina donose na vajber i vatsap sjednicama. Dakle, čak se i ne sastanu da razmotre ono što usvajaju, već sa odmora i iz inostranstva klikom odlučuju o životima građana. Još jedna karakteristika ove vladajuće većine je da se najvažnije odluke donose van formalnih institucija, u uskom krugu partijskih lidera – rekao je Mikić.
Naš sagovornik je podsjetio da Crna Gora ima više ministara nego neke zemlje koje imaju 50 i više miliona stanovnika, što samo po sebi sve govori. On smatra da ministri ove vlade često ne znaju šta su im obaveze, pa se kriju iza kolektivne odgovornosti, dok se nadležnosti potpredsjednika preklapaju sa ministarskim, a veliki broj njih nije ostvario ni ono što su sami sebi zadali.
– Dakle, njihov učinak je ispod svakog prosjeka i minimuma. U prilog navedenom imamo izuzetno loše ekonomske pokazatelje, propalu turističku sezonu, rasulo u bezbjednosnom sektoru, nepripremljenost za požarnu sezonu i brojne druge probleme. Istovremeno, iako nijesu svjesni svojih radnih obaveza, članovi Vlade su i te kako svjesni svojih privilegija i obilato ih koriste na račun građana. Kada građani vide da su funkcije podijeljene kako bi se zadovoljili partijski apetiti, raste nepovjerenje u institucije, a sa njim i cinizam i distanca građana od vlasti – istakao je Mikić.
Po njegovom mišljenju, partije aktuelne većine su svojim djelovanjem u proteklom periodu pokazale da ih funkcionalnost i interesi države mnogo ne obavezuju, kao i da je njihov jedini interes partijski interes i kako svuda postaviti "svoje" kako bi se ojačala partijska infrastruktura. Dodaje da su to dobro poznati modeli koje smo prepoznavali u režimu koji smo promijenili 2020. godine, ali aktuelna vladajuća većina nije napravila zaokret, već je unaprijedila loše prakse starog sistema, što za posljedicu ima činjenicu da građani sve manje vjeruju institucijama i smatraju da su u potpunosti pod partijskom kontrolom.
– Ovakav način funkcionisanja već nam nanosi štetu od koje ćemo se oporavljati decenijama. Posebnu odgovornost za nastali haos u cjelokupnoj državi snosi premijer, koji se ponaša kao da nema odgovornosti i obaveza, a svojim neozbiljnim i često neistinitim izjavama dodatno unižava funkciju na kojoj se nalazi, a samim tim i državu. Transparentnost u Vladi ne postoji, zakoni se predlažu i usvajaju bez javnih rasprava i konsultacija sa strukom i naukom, često su besmisleni i štetni, a u državi se nameću sumnjivi investitori i projekti (Alabar, Velje brdo) – kazao je Mikić.
