Tema skupa je "Oblikovanje održivih ekonomija: put ka članstvu u EU".
– Osim što je izuzetno interesantna, tema je i pravovremena jer se održava u trenutku kada se ekonomije širom svijeta, kao i naša, suočavaju sa brojnim izazovima. Globalna dešavanja ukazuju na to da više ne živimo u donekle predvidivom svijetu. Geopolitičke tenzije, poremećaji u lancima snabdijevanja, energetske krize, trgovinski ratovi i fragmentacija globalnog tržišta danas oblikuju novu realnost. Evropska unija, čiji dio želimo da budemo, nalazi se u procesu redefinisanja svojih razvojnih prioriteta. Zeleni dogovor, digitalna transformacija, strateška autonomija – to više nisu samo tehnokratski izrazi, već konkretni razvojni okviri. U isto vrijeme, svjedoci smo rastuće svijesti o potrebi za pravednijim, inkluzivnijim i otpornijim ekonomskim modelima. Održivost više nije dodatak – ona je osnova svakog ozbiljnog plana razvojan – poručio je predsjednik.
On je kazao da se Crna Gora, kao zemlja u procesu pristupanja Evropskoj uniji, suočava s izazovima dvostruke tranzicije – i ekonomske i demokratske.
– Zbog svega ovoga, posebno mi je zadovoljstvo što danas imamo priliku da ugostimo jednog od vodećih svjetskih ekonomista – profesora Jamesa Robinsona – dobitnika Nobelove nagrade za ekonomiju za 2024. godinu, koji je zajedno sa profesorima Acemoglu-om i Johnson-om dao nemjerljiv doprinos razumijevanju načina na koji institucije oblikuju tok ekonomskog razvoja i prosperiteta jedne zemlje – rekao je Milatović.
On je kroz tri važne poruke govorio o najvažnijem kapitalu koji jedna zemlja može imati – o institucijama, ne birokratiji, već o onome što čini srž svakog modernog društva: pravilima igre, koja bi trebalo da budu jednaka za sve.
– Institucije su više od resursa i nije bogatstvo ono što gradi jake institucije – već su jake institucije ono što stvara bogatstvo. U djelima Robinson-a, Acemoglu-a i Johnson-a, jasno se pokazuje da prirodni resursi, lokacija i istorijska reputacija ne moraju nužno biti garancija prosperiteta jedne zemlje. U tom smislu, Crna Gora, kao mala i otvorena ekonomija, nema luksuz da gradi dugoročni rast na iscrpljivim resursima. Naš "rudnik zlata" mora biti u institucionalnoj pouzdanosti: u sudovima koji garantuju sigurnost ulaganja, u državnoj upravi koja poštuje zakon i u tržišnim uslovima koji su isti za sve. Jer investitor ne dolazi gdje je zemljište najjeftinije, već gdje zna da će ugovor biti u svakom trenutku poštovan. Preduzetnik ne rizikuje svoj kapital u ambijentu u kojem je pristup prilici pitanje bliskosti sa vladajućom političkom elitom, a ne kvalitet njegove ideje. Zato je institucionalni kvalitet ključna pretpostavka svake ozbiljne ekonomske viziije i razvojne strategije – istakao je Milatović.
U drugoj poruci predsjednik je naglasio da je ekonomski razvoj bez institucionalne reforme kratkoročna iluzija i da "možemo graditi puteve, ali ćemo bez snažnih institucija teško daleko stići".
– Naša zemlja se u prethodne tri decenije suočila sa brojnim izazovima, kao što su tranzicija od planske ka tržišnoj ekonomiji, masovne i često netransparentne privatizacije, rast zasnovan isključivo na turizmu i zaduživanju, zavisnost od stranih investicija bez adekvatne pravne zaštite, odliv mozgova i mnogi drugi. Dešavalo se da u ovim uslovima bude zabilježen i neki kratkoročan period rasta, ali on je bio kratkog daha i dugoročno neodrživ. Institucije sistema koje ne funkcionišu obeshrabruju konkurenciju, favorizuju privilegovane i tjeraju mlade i obrazovane da traže prilike van zemlje, na taj način promovišući negativnu selekciju u zemlji. Dobar primjer za to su upravo pomenute mnogobrojne privatizacije u tranzicionom periodu koje su, umjesto da stvore dinamičnu srednju klasu, učvrstile klijentelističke mreže i povećale ekonomsku nejednakost u našoj zemlji. Sa žaljenjem bih konstatovao da na ovom i sličnim primjerima, nismo puno naučili. Ako kao društvo ne resetujemo taj sistem – ne stvorimo jednake uslove za sve učesnike tržišta – nastavićemo da gubimo kapital, talenat i prostor za inovacije. Reforme pravosuđa, javne uprave i regulatornih tijela moraju biti ne samo tehničke, već suštinske i otporne na svaki politički i partijski pritisak. To nije samo evropski zahtjev – to je preduslov za zdravu ekonomiju – rekao je Milatović.
Kao treći zaključak on je istakao poruku da je presudni trenutak sada – ne sjutra i da se institucije ne mijenjaju same od sebe – već da ih "mijenjamo mi ili one zauvijek oblikuju nas".
– Profesor Robinson u svom radu govori o "kritičnim raskrsnicama" – trenucima kada društva biraju novi pravac. Crna Gora se nalazi upravo u jednom takvom trenutku odabira, na raskrsnici između starih praksi tzv. "ekstraktivnih institucija" i prelaska ka "inkluzivnim" koje su temelj održivog razvoja. Naša budućnost će zavisiti od naše spremnosti da izgradimo: nezavisno pravosuđe koje je istinski otporno na politički pritisak i spremno da sudi pravedno, transparentnu i efikasnu javnu upravu koja služi svim građanima podjednako i ekonomiju otvorenu za sve, gdje mladi ljudi imaju priliku da ostanu i daju svoj doprinos. Posebno je važno da imamo na umu da, u tom procesu, institucije ne reformišemo zbog Evropske unije – već zbog nas samih. Jer su jake i inkluzivne institucije jedini temelj na kojem možemo graditi zajednički dugoročni prosperitet. Ovo je vrijeme ne samo izazova, već i prilike: Prilike da postavimo temelje nove ekonomske politike koja je dugoročno održiva, a ne kratkoročno popularna. Prilike da dokažemo da mala država može biti velika u viziji, odlučna u reformama i odgovorna prema budućim generacijama, jer institucije nisu samo pravila igre. One su garant da igra uopšte ima smisla – zaključio je predsjednik.
Milatović je zahvalio Ekonomskom fakultetu na organizaciji događaja, čestitao jubilej 65 godina te institucije i zahvalio profesorima fakulteta na edukativnom radu i ukazivanju na važnost institicionalne ekonomije u kontekstu održivog razvoja.
