Govoreći o iskustvu Crne Gore, predsjednik je podsjetio da je naša zemlja 2022. godine bila meta intenzivnog sajber napada koji je paralizovao dio javne uprave i ključne servise.
- Tada smo shvatili da se ratovi vode i u digitalnom prostoru. Istakao je da je međunarodna saradnja bila ključna – institucije su reagovale brzo i odgovorno, uz podršku međunarodnih partnera, i da su upravo tada postavljeni temelji današnje nacionalne otpornosti u digitalnom prostoru. Morali smo da naučimo iz tog iskustva i ojačamo otpornost našeg sistema - rekao je Milatović.
Predsjednik je naglasio da je Crna Gora, nakon napada, sistematski radila na jačanju institucionalnih kapaciteta i donošenju strateških dokumenata, uključujući Strategiju za suprotstavljanje hibridnim prijetnjama, kao i osnivanje Međuresorne komisije za borbu protiv hibridnih prijetnji 2024. godine.
U tom kontekstu, najavio je i osnivanje Agencije za sajber bezbjednost, koja će objediniti institucionalne napore i unaprijediti koordinaciju na nacionalnom nivou.
Posebno je istakao značaj saradnje sa INTERPOL-om i Europolom, navodeći da je međunarodna policijska operacija razbijanja mreže Sky ECC dokaz da nijedna država ne može sama da se suoči sa globalnim kriminalom.
- Sky prepiske su dokaz da saradnja i povjerenje među državama donose rezultate u borbi protiv organizovanog kriminala i sajber prijetnji - istakao je Milatović.
Govoreći o ulozi Regionalnog centra za jačanje sajber kapaciteta Zapadnog Balkana (WB3C) sa sjedištem u Podgorici, čiji je Crna Gora suosnivač zajedno sa Francuskom i Slovenijom, predsjednik je istakao da je taj Centar postao „praktični stub regionalne otpornosti".
- Više od 400 stručnjaka iz regiona već je prošlo obuke iz oblasti digitalne forenzike, odgovora na incidente i sajber diplomatije. WB3C postaje most između Zapadnog Balkana i šire evropske sajber zajednice - rekao je on i podsjetio da je pozvao sve zemlje regiona da se priključe inicijativi.
Milatović je govorio i o hibridnim prijetnjama i dezinformacijama koje sve više utiču na društva i pojedince, istakavši da se građani svakodnevno suočavaju sa manipulacijama i lažnim sadržajima.
- Borba protiv dezinformacija ne može biti kratkoročna – jedini dugoročni odgovor je jačanje društvene kohezije i unapređenje medijske pismenosti. Samo informisani građani mogu da razlikuju istinu od manipulacije - zaključio je.
