Budislav Minić / - arhiva

Minić za "Dan": Skorije reforme u pravosuđu moguće samo na papiru

Najvažniji strateški prioritet i spoljnopolitički cilj Vlade je punopravno članstvo Crne Gore u EU do 2028. godine. U skladu sa glavnim strateškim prioritetom, Vlada planira da do kraja naredne godine zatvori sva pregovaračka poglavlja.

Kako je više puta isticano, među najkompleksnijim i najzahtjevnijim poglavljima, koja se obično poslednja i zatvaraju, jeste i poglavlje 23 – pravosuđe i temeljna prava. Osim na papiru, ne postoji šansa da reforme u pravosuđu budu realizovane, ne u narednih godinu i tri mjeseca, nego ni u godinama pred nama, smatra advokat Budislav Minić.

Po njegovom mišljenju, mogućnost da Crna Gora uspije da do 2028. godine stigne do punopravnog članstva nije nerealna, ali samo zahvaljujući trenutnim spoljnopolitičkim odnosima.

– S obzirom na to da je interes EU da pokaže svoju otvorenost ka proširenju zbog konstelacije odnosa u Evropi, ali i zbog svega što se dešava na Bliskom istoku, dobijamo i priznanja za postignuto. Aktuelna vlada dobija pohvale i šibicari na tom planu, koristeći spoljnopolitičke odnose, ali nijedan odgovorni poznavalac situacije u Crnoj Gori, neće reći da se može očekivati nezavisno i nepristrasno pravosuđe u nekom skorijem vremenu, kako predviđaju kriterijumi. Crna Gora je najsiromašnija kadrovima, a ovo što se očekuje kroz reformu pravosuđa zapravo su specifični kadrovi koji su formirani u proteklom periodu, kada smo imali bujanja kriminala i korupcije na najvišem nivou, uključujući i pravosuđe. Iz tog potencijala, posebno ljudskog, a tu su i tehnički i prostorni kapaciteti, teško da da se za godinu i nešto može napraviti značajan pomak – kazao je Minić za "Dan".

Kako ističe, suština je kako stvarno realizovati zahtjeve i ispuniti kriterijume EU, a ne vjeruje da je to moguće u skorije vrijeme – osim na papiru.

– Ne samo za godinu i tri mjeseca, nego, tvrdim, i u godinama pred nama. Nećemo doživjeti da imamo nezavisno i nepristrasno sudtvo, jer je veliko pitanje kakav nam je potencijal. Kada bismo sistem postavili onako kako traži naš ambijent, to nije nezavisno i nepristrasno sudstvo koje ne može da zaključi pretres tvoriteljki takvog sistema, a po zadatku mafiokrata koji su bili na vlasti. Vidimo da niko od bitnijih činilaca ne može da se procesuira, niti da se u takvom pravosuđu primaknemo da bude izgledan ishod, ma kakav – ukazuje Minić.

Kadrovi su najvažnije pitanje crnogorskog pravosuđa

Minić smatra da vlast ne čini dovoljno, a jedan od primjera koji navodi je i to da su se za pet godina izmijenjali svi kritičari prethodnog režima, a da niko nije našao za shodno da izradi Zakon o oduzimanju imovine stečene organizovanim kriminalom.

– Makar da naprave zakon, pa da neki sudija, pojedinac koji bi bi spreman, ide ka tome da se oduzme ono što je pokradeno od države i naroda. Nema izgleda u doglednoj budućnosti da to može da se napravi, jer su različiti polazište i kriterijumi koje Zapad tretira za Crnu Goru u odnosu na stvarno stanje svijesti i sve ostalo što karakteriše naše društvo. Problem je sve ostalo, da se obezbijede uslovi, prostorni i tehnički, a prije svega kadrovski, koji su najvažniji. Ne očekujem to uskoro, niti bilo ko ko ima integriteta, a da zna makar elementarne stvari u vezi sa pravosuđem – izričit je Minić.

U Vladi su, ipak, istrajni u svom optimizmu, pa su juče ponovo poručili da će do kraja naredne godine zatvoriti sva pregovaračka poglavlja, uključujući i poglavlje 23.

– Najvažniji strateški prioritet i spoljnopolitički cilj Vlade je punopravno članstvo Crne Gore u EU do 2028. godine. U skladu s tim, planirano je zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja, uključujući i najvažnije pregovaračko poglavlje 23 (pravosuđe i temeljna prava) do kraja 2026. godine. Nakon dobijanja pozitivnog Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR), kao i završnih mjerila za poglavlje 23 i poglavlje 24, ubrzanom dinamikom radi se na njihovom ispunjavanju – tvrde iz Vlade.

To su naveli u Platformi za posjetu ministra pravde Bojana Božovića Briselu, tokom koje je planirano da se sastane sa Gertom Jan Kopmanom, generalnim direktorom Generalnog direktorata za susjedsku politiku i pregovore o proširenju, i sa izvjestiocem Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjanom Šarecom.

Sastanci bi trebalo da budu prilika da se evropskim partnerima predstave postignuti rezultati, ali i budući planovi, kao i dinamika sprovođenja aktivnosti u poglavlju 23, te da se potvrdi čvrsta politička opredijeljenost i spremnost Crne Gore da se pridruži zajednici evropskih država – navodi se u platformi.