Minimalne su šanse da krnji Ustavni sud donese odluku o inicijativi za ocjenu ustavnosti izmjena Zakona o lokalnoj samoupravi (ZLS) koje se tiču odlaganja lokalnih izbora, smatra bivši predsjednik tog suda Blagota Mitrić.

Pred Ustavnim sudom sada su inicijative poslaničkog kluba Demokratskog fronta i NVO Centar za demokratsku tranziciju koje osporavaju ustavnost izmjene zakona.

Mitrić smatra da je donošenje odluke od strane Ustavnog suda u ovim okolnostima u domenu nemogućeg.

– Krnji Ustavni sud koji sada funkcioniše sa četiri člana može da donese odluku o toj inicijativi samo ako svi budu jednoglasni, što je malo vjerovatno – rekao je Mitrić za "Dan".

Ustavni sud Crne Gore, po Ustavu, čini sedam članova, četiri člana čine potrebnu većinu za donošenje validne odluke, tako da bi za donošenje odluke o podnesenoj inicijativi bilo potrebno da sadašnja četiri člana budu saglasna u odnosu na odluku presjednika Mila Đukanovića da lokalne izbore u dvanaest opština odloži za 23. oktobar.

CDT je u inicijativi pozvao Ustavni sud da u hitnom roku pokrene odgovarajuće procedure i što brže se izjasni o tome da li je Đukanovićeva odluka o odlaganju izbora ustavna i da li je prekršen Zakon o izboru odbornika i poslanika.

– Pošto Ustavni sud odlučuje većinom, potrebno je da za svaku odluku budu jednoglasni jer je definisano da se odluke donose natpolovičnom većinom od ukupnog broja članova, dakle uz podršku četiri člana, koliko ih taj sud trenutno ima. Jedino kada je u pitanju ustavna žalba onda se formira komisija od tri člana i onda je dovoljna većina od dva glasa, odnosno podrška dvoje sudija – objasnio je Mitrić.

Ustavne žalbe podnose građani kada procijene da su ugrožena neka njihova Ustavom garantovana prava, dok inicijative za ocjenu ustavnosti zakona ili nekog opšteg pravnog akta podnose organi, partije, NVO ili neki drugi subjekti i o tome Ustavni sud odlučuje na plenumu koji čini sedam članova, tako da je za validnu odluku potrebna većina od četvoro sudija.

– Ukoliko bude falio glas samo jednog sudije, nema validne odluke Ustavnog suda i u tom slučaju se primjenjuje ono što je odlučio predsjednik o odlaganju lokalnih izbora – objasnio je Mitrić.

DF je u predlogu zatražio da se on prioritetno razmatra na Ustavnom sudu. "Vijesti" su tražile odgovor od Ustavnog suda da li će to biti učinjeno, ali je on izostao.

S obzirom da je u pitanju izborni proces, u predmetu bi trebalo da se hitno postupa.

U predlogu DF-a se navodi da bi se ostankom na snazi ovakvog zakona, stvorio opasan i protivustavan presedan da se izborni sistem može proizvoljno mijenjati odlukama Skupštine, i to dok traju ranije zakazane izborne radnje.

– Tako bi se, na primjer, moglo dogoditi da zakonodavac u septembru odluči da pomjeri rok za održavanje lokalnih izbora najkasnije za mart 2023. godine. S obzirom na navode ovog predloga, jasno je da su ispunjeni procesni uslovi da se ovaj predmet prioritetno razmatra na Ustavnom sudu – piše u saopštenju DF-a.

U obrazloženju inicijative je ocijenjeno da je propis neustavan i protivan potvrđenim međunarodnim ugovorima.

– Upravo zbog funkcionisanja Ustavnog suda u krnjem sastavu, jer sud trenutno funkcioniše sa samo četiri člana, smatram da je donošenje odluke u domenu nemogućeg – kazao je Mitrić i dodao da ne postoji zakonski rok u kojem bi taj sud morao da se izjasni o inicijativama CDT-a i DF-a.

Kako je istakao, drugi problem Ustavnog suda je to što su njegovi članovi podijeljeni, baš kao što je Crna Gora podijeljena i politički i nacionalno, tako da su velike šanse da ne budu saglasni o odlaganju lokalnih izbora.

CDT smatra da izmjene ZLS nisu usklađene sa drugim zakonima u pravnom sistemu Crne Gore.

– Naročito je važna neusklađenost sa Zakonom o izboru odbornika i poslanika (ZIOP), koji predstavlja zakon više pravne snage.Ove promjene su, pored neusklađenosti sa zakonima, u suprotnosti i sa članom 91 Ustava Crne Gore kojim se reguliše hijerarhija pravnih akata, odnosno precizira se koji se akti usvajaju kvalifikovanim većinama – navela je Biljana Papović, zamjenica izvršnog direktora CDT-a.