Ambasador Turske u Podgorici Barış Kalkavan poručio je da će, ukoliko se odluka ne preispita, Ankara odgovoriti recipročnim mjerama — što bi moglo pogoditi hiljade građana i desetine kompanija koje posluju između dvije zemlje.
Turska već godinama spada među najznačajnije investitore u Crnoj Gori. Prema podacima Centralne banke, u prvih osam mjeseci 2025. turske firme su uložile više od 90 miliona eura, što čini oko petine ukupnih direktnih stranih investicija u tom periodu. Kapital iz Turske prisutan je u sektoru nekretnina, građevinarstva, turizma i trgovine, ali i u energetici i uslugama.
Iz poslovnih krugova upozoravaju da bi uvođenje viza moglo usporiti investicioni ciklus i otežati kretanje menadžera, inženjera i investitora koji svakodnevno putuju između Istanbula i Podgorice.
-Svaka administrativna barijera u ovom trenutku može djelovati destimulativno. Turski investitori su se u Crnoj Gori osjećali kao kod kuće, a sada se stvara osjećaj neizvjesnosti, - kaže za naš portal jedan izvor iz privrednog sektora.
Prema procjenama turističkih organizacija, turski gosti čine između 5 i 7 odsto ukupnih noćenja u Crnoj Gori. Direktne avio-linije između Istanbula, Ankare, Podgorice i Tivta posljednjih godina su bile među najprometnijima, a bezvizni režim je omogućavao kratka i česta putovanja.
Uvođenje viza, posebno ako bude praćeno recipročno, moglo bi naglo smanjiti broj turističkih dolazaka, otežati poslovna putovanja i izazvati pad u saobraćaju.
U Crnoj Gori danas živi više od 13.000 turskih državljana, a broj onih koji imaju porodične ili poslovne veze između dvije zemlje je višestruko veći. Istorijski, Crna Gora i Turska dijele dugu tradiciju migracija i kulturnih veza – od vremena Osmanskog carstva do savremenog perioda ekonomskih migracija i studiranja.
Uvođenje viza bi moglo otežati posjete porodici, studentske razmjene i kratke boravke, što bi imalo i šire socijalne posljedice.
Najavljena recipročna mjera Turske bila bi direktan udar i na građane Crne Gore. Godišnje hiljade Crnogoraca posjećuju Tursku — bilo zbog odmora, poslovnih sastanaka, studija ili medicinskog turizma. Za njih bi uvođenje viza značilo dodatne troškove, duže procedure i manje fleksibilnosti u putovanjima.
Diplomatski analitičari smatraju da se radi o "nepotrebnoj eskalaciji" koja može biti ublažena kroz brze bilateralne konsultacije. Obje zemlje imaju interes da izbjegnu lanac ekonomskih posljedica. Pitanje migracione kontrole se može riješiti administrativno, bez narušavanja političkih i ekonomskih odnosa.
Inače, povjerenje je ključna kategorija za male ekonomije poput crnogorske. Ako investitori steknu utisak da političke odluke mogu naglo promijeniti poslovno okruženje, to može uticati i na druge ulagače.
U trenutku kada Crna Gora pokušava privući kapital iz raznih zemalja i obnoviti privredu, poruka o mogućem zahlađenju odnosa s jednim od najvećih investitora nije dobra.
Diplomatski izvori iz Podgorice poručuju da je odluka o viznom režimu privremena i da će se narednih sedmica voditi intenzivni kontakti s Ankarom. Cilj, kažu, nije udaljavanje, već "tehničko usklađivanje sistema kontrole ulazaka".
U međuvremenu, biznis zajednica i građani s obje strane s nestrpljenjem čekaju ishod pregovora. Jer, kako poručuju sagovornici, i Crna Gora i Turska imaju mnogo toga da izgube ako putovanja i saradnja budu svedeni na birokratske formularе.
