Optimizam da bi zaista mogao da se realizuje plan da Crna Gora u narednih nekoliko godina i zvanično postane dio evropske porodice sve je veći i gotovo sa izvjesnošću govori se da će naša država biti 28. članica EU. Napredak u većini oblasti, najbolje ocjene do sada, te sve izvjesniji ulazak u EU, poruke su koje su proteklih dana, nakon objavljivanja godišnjeg izvještaja EK, mogle čuti sa različitih adresa. Vladin ambiciozni plan da se do kraja naredne godine zatvore sva pregovaračka poglavlja i zvanično ostvari tehnička spremnost za prijem podržavaju i u Briselu. Ipak, dok, sa jedne strane, stižu pohvale za tehničku spremnost za članstvo, pod znakom pitanja ostaje ona suštinska – koliko su crnogorske institucije spremne za za sve ono što članstvo u EU znači, ali i građani. Prema ocjeni izvršne direktorice Akcije za socijalnu pravdu Ines Mrdović, za to će biti potrebne decenije i tek tada će se pokazati da li je izgradnja Crne Gore kao evropske države zapravo bila Sizifov posao.

Kako ističe, pred budućim generacijama je jedan od najtežih zadataka na tom putu, a to je izgradnja jakih institucija.

– Biće potrebno da se izgrade institucije koje su otporne na uticaje od kriminala, politike, moćnih pojedinaca. Mnogo je "trulog kadra" u crnogorskim institucijama. Institucije će praktično morati da se zidaju od dna, imajući u vidu njihovu demokratsku urušenost. Proces ozdravljenja vjerovatno će najteže ići u pravosudnom sistemu, a potom u bezbjednosnom sektoru (imajući u vidu stepen povezanosti bezbjednosnih struktura sa kriminalnim), a već sada se može procijeniti da će značajan dio tih procesa biti rezultat onoga što se označava prirodnim odlivom – kazala je Mrdović za "Dan".

Osim toga, kako smatra, ni mentalitetski proces neće biti jednostavan, ali ističe da treba gajiti optimizam da će mlađi naraštaji, oni koji tek sada odrastaju, doprinijeti da Crna Gora bude više evropska nego što je ikada bila.

– U svakom slučaju, tek za nekoliko decenija moći će da se kaže da li je bio Sizifov posao, ili ne, graditi Crnu Goru kao evropsku državu sa punom vladavinom prava – istakla je Mrdović.

Kada je riječ o ključnim evropskim vrijednostima, među kojima su vladavina prava, odgovornost, transparentost i građanski aktivizam, ocjenjuje da smo u tom dijelu samo djelimično spremni da budemo dio EU.

Mrdović: EU maltene gura Crnu Goru ka članstvu i popušta nam na tom putu

– Generalno se kao društvo nijesmo mnogo ni trudili da bude drugačije. Kada je AB revolucija srušila tadašnju vlast, a zemlja potom prolazila kroz ratne etape i ušla u tranzicioni proces (koji traje decenijama), uz rasprodaju i poharu javnih i državnih resursa i njihovo prebacivanje uskom krugu privilegovanih i partijski i interesno povezanih (danas su oni gospodari naših sudbina), to je dovelo do velikog osiromašenja građanstva, na jednoj strani, a uspostavljanja klasične partitokratske države, na drugoj strani. Kod takvog stanja stvari, a uz narastajuću korupciju i organizovani kriminal, trpjele su i još dugo će trpjeti evropske vrijednosti i prepoznavaćemo se više kao zemlja nevladavine, a ne vladavine prava. Uostalom, nijesmo bez razloga još 2018. godine sa evropskih adresa označeni kao "zarobljena država" – naglašava Mrdović.