U Crnoj Gori, iako je zakonski okvir formalno usklađen sa savremenim standardima, način na koji se u praksi tretira transparentnost otvara pitanje da li je riječ o stvarnom pravu građana, ili tek o načelnoj proklamaciji, koja je često ništa drugo do mrtvo slovo na papiru.
Informacije su moć, osnova za odlučivanje, kiseonik za demokratsko društvo, kaže za "Dan" poznati novinar i publicista Mustafa Canka.
– Broj sjednica Vlade održanih na vocap grupi i izostanak javnih rasprava o nizu značajnih dokumenata, brzina donošenja nekih važnih odluka, svjedoče da aktuelna vlast ne mari previše za transparentnost, otvorenost i javni interes – ocijenio je Canka.
Kako je dodao, to je najbolji pokazatelj demokratskih kapaciteta ove vlasti i njene posvećenosti evropskim integracijama.
– S druge strane, iako na tome stalno treba insistirati i vršiti pritisak na donosioce odluka, moramo biti svjesni da je to cijena koju moramo platiti kao građani za svoje odluke – rekao je Canka.
On smatra da svi moramo preuzeti odgovornost za svoje izbore i u životu i u politici.
– A pravo da znamo ne može nam oduzeti nijedna vlast, kao što je i sloboda prirodno stanje malih društava, baš kao što je ovo naše – poručio je Canka.
Da je politička vrhuška i dalje zatvorena smatra i nekadašnji novinar i građanski aktivista Dževdet Pepić.
– Mislim da je tu najveći problem nivo naše društvene svijesti i olako prihvatanje nekih stvari. Nekima koji su na vlasti u poslednjih pet godina ranije su kritikovali zatvorenost onog bivšeg sistema, a kada su od građana dobili priliku da promijene tu praksu, oni su je radije preuzeli i nastavili. Naši političari, a da budemo iskreni, i naši građani, voljeli bi da rade dosta stvari a da im se to ne zna – kazao je Pepić za naš list.
On ističe da se dosta stvari u političkom životu radi ispod žita, pri čemu je rukovodeći princip pripadnost i lojalnost određenom kolektivitetu.
– I tada se bilo kakav izlazak informacije iz institucije ne gleda kao problem za tu instituciju, nego kao problem za partiju koja stoji iza te institucije ili za čovjeka koji pripada toj partiji – rekao je Pepić.
Kada je u pitanju donošenje određenih zakonskih rješenja kojima se tretira oblast slobodnog pristupa informacijama, naš sagovornik smatra da se dobar dio njih usvaja kako bismo se dopali Evropskoj uniji.
– Kada sa strane pričamo o tim stvarima volimo da kritikujemo i ističemo da hoćemo da smo svi transparentni, ali kada dođemo u poziciju da odlučimo da li treba objelodaniti neku informaciju ili ne, obično se držimo onoga "neka ove informacije za nas, zašto bismo morali da opterećujemo javnost" – rekao je Pepić.
On kao posebnu opasnost vidi ponašanje ljudi koji se nalaze na čelu institucija, pa i onih najvećih poput Vlade i Skupštine, koji svoje pozicije percipiraju kao nasljeđe.
– Najveći problem našeg društva je jedna velika netransparentnost, zasnovana na onom "može nam biti" – zaključio je Pepić.
