Umjesto da se otvori prostor za argumentovanu raspravu i dijalog, odgovori vlasti često poprimaju oblik delegitimizacije, etiketiranja ili pokušaja marginalizacije civilnog sektora. To otvara pitanje kapaciteta najviših predstavnika države da toleriše i uvaži glasove kritike.
Saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Nikola Mirković kazao je za "Dan" da su predstavnici vlasti očito nervozni, a stepen netrpeljivosti prema civilnom sektoru tu je jasan pokazatelj.
– Etiketiranje, otvoreni napadi, uz pokušaje medijskog razapinjanja, na pojedince iz civilnog sektora već su viđeni u Crnoj Gori u vrijeme prethodne vlasti. Činjenica da tome pribjegava i nova vlasti, u posljednje vrijeme posebno Demokrate, ukazuje na to koliko malo demokratskog kapaciteta oni imaju – rekao je Mirković.
Prema njegovim riječima, svjedoci smo da se u susjednoj Srbiji civilni sektor suočava sa ekstremnim uslovima i napadima vlasti, a kako se atmosfera tamo pregrijava, čini se da se to preliva i na njihove poklonike u Crnoj Gori, koji često preuzimaju ne samo loše prakse prethodne vlasti u Crnoj Gori, nego i mnoge loše prakse autokratskog režima u Beogradu.
– Sjetimo se i ne tako davno pominjane ideje o Zakonu o stranim agentima, koje su strukture vlasti bliske režimu u Srbiji zagovarale u Crnoj Gori. Ovakav odnos prema civilnom sektoru pokazuje političku nezrelost, ali kada dolazi iz struktura koje kontrolišu bezbjednosni sektor, sve to dobija na dodatnoj ozbiljnosti i opasnosti, kako za pojedince koji su trenutno meta napada, kao koleginica Tea Gorjanc Prelević, braniteljka ljudskih prava i direktorka Akcije za ljudska prava (HRA) – naveo je Mirković.
Naš sagovornik smatra da su svi konstituenti vlasti svjesni da takav odnos prema civilnom sektoru nije prihvatljiv u Evropskoj uniji, što je EU, uostalom, jasno poručila i u pismu civilnom sektoru.
– Od ove mnogobrojne vlade mi smo čuli da je samo ministar za regionalno-investicioni razvoj i saradnju sa NVO javno izrazio svoje neslaganje, uz to da je i njegova partija – Bošnjačka stranka – osudila napad Demokrata na koleginicu Gorjanc Prelević. Ostali konstituenti Vlade su svojim ćutanjem praktično pokazali da stoje na toj strani, koja nije nimalo proevropska. Time je faktički ogoljeno da najveći dio vladajućih partija ima izrazitu netrpeljivost prema kritički orijentisanom civilnom sektoru – ocijenio je Mirković.
Kako je dodao, čest je slučaj da vlast deklarativno ističe civilni sektor kao važnog partnera, dok suštinski ne uključuje organizacije civilnog sektora u važne procese, rijetko usvaja sugestije, a gotovo nikad argumentovano ne odgovara na kritike.
– Problem je – ili možda rješenje– što oni konstituenti vlasti i parlamentarne većine koji zapravo ne vode proevropsku politiku to sve manje rade čak i deklarativno i sve otvorenije pokazuju svoje pravo ruho. Na taj način šalju poruku evropskim partnerima da im nije stalo do njihovog mišljenja i kriterijuma neophodnih za članstvo u EU i da su spremni da bez zadrške koče demokratizaciju države – dodao je Mirković.
On je naglasio da je odnos prema civilnom sektoru pokazatelj i građanima i građankama kakav odnos vlasti imaju prema njima i da su vladajuće strukture spremne da partikularne interese, koji su im uvijek ispred javnih, svim sredstvima brane protiv bilo koje kritički orijentisane mase ili pojedinca.
– Podsjetiću da ni mediji nemaju bolji tretman od strane vlasti, koja ne razumije da im je posao, između ostalog, da odgovaraju na upite novinara – kazao je Mirković.
