Da predstoji izazovan posao, jer na rješenje čeka više krupnih pitanja, među kojima su politički najtenzičniji otvorene liste i sređivanje biračkog spiska, smatraju i kopredsjedavajući Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu, Vasilije Čarapić (PES) i Nikola Rakočević (DPS). Oni nisu baš optimisti da će do kraja godine, do kada je oročen rad tog skupštinskog radnog tijela, ta pitanja biti zatvorena.
Prvi dio izborne reforme, koji je završen u julu, otvorio je proces na koji se čekalo čitavu deceniju, kazao je Koprivica na početku konferencije "Izborna reforma nakon jula: Završena priča ili novi početak".
– Urađene su bitne izmjene, ali one su daleko od potrebnog da bi se riješili problemi koji naše izbore opterećuju godinama, a pritom imamo i veto igrače koji žele da se reforma ne sprovede do kraja. Dosta je stvari ostalo nezavršeno i vjerujem da svi ovdje dijelimo mišljenje da se u hitnom roku mora početi sa radom. Očekujemo nastavak reforme i energičan rad svih političkih aktera, naročito onih koji zaista imaju demokratski kapacitet i iskreno vjeruju u naše članstvo u EU – poručio je Koprivica.
Čarapić je istakao da priča oko izborne reforme nije završena i da slijedi nastavak onoga što je započeto.
– Reforma je imala poluvrijeme i sada je momenat da se posao završi. Posao je izazovan i nekoliko je krupnih pitanja koja su politički tenzična, oko kojih treba tražiti kompromise. Umjereni sam optimista da ćemo do kraja godine reformisati izborne zakone. Dva su prioriteta: čišćenje biračkog spiska i otvorene liste. Da li će to biti velika reforma, ne znam u ovom trenutku, mislim da ne postoji volja, ali postoji volja da se riješe druge stvari. Da postojeći sistem koji je funkcionalan unaprijedimo i vratimo povjerenje u taj sistem i riješimo sve njegove mane. Za velike stvari neophodan je i veći uticaj i veći pritisak, dogovori na višem nivou. Ostavljam prostor da se to može desiti do kraja godine – rekao je Čarapić.
Rakočević je saglasan da se u izbornim reformama stiglo tek do poluvremena i da će u narednom periodu biti važna politička volja, od koje zavisi da li će sve ostati mrtvo slovo na papiru, ili će i druga faza reforme biti uspješna kao i prva.
– Prva faza bila je uspješna iz nekoliko razloga, a jedan je najvažnijih je kompetentnost ljudi koji su iznijeli posao. Tu je i pritisak međunarodne zajednice. Da Evropska komisija nije stavila taj prioritet visoko na agendi, do tog posla ne bi ni došlo. Isključivo zbog toga smo uspjeli da ostvarimo rezultat. Čeka nas druga, za građane suštinski važna faza: otvorene liste i izbor gradonačelnika: da građani sami biraju ko će da ih predstavlja. Krupne stvari koje građani očekuju treba da se isporuče do decembra, ali nijesam optimista – kazao je Rakočević.
Prva naredna sjednica Odbora za izbornu reformu, kako je dodao, mogla bi da se održi već početkom narednog mjeseca. Njegov predlog je da ne bi trebalo ići etapno, već je bolje sačekati jedinstveni datum do decembra, kada bi se izglasale sve izmjene.
Poslanik GP URA Zoran Mikić smatra da će biti političke volje da se otvori tema dalje izborne reforme, ali je skeptičan da će biti volje da se ona i realizuje. Kako je istakao, sistem otvorenih lista prvi je korak ka promjeni partitokratskih navika.
– Izborna reforma nije rješenje svih problema koje Crna Gora ima, ali je važan iskorak u odnosu na ono što imamo sada. Sistem otvorenih lista omogućava građanima da, osim izborne liste, zaokruže i određeni broj kandidata za poslanike, odnosno odbornike, sa te izborne liste. Svaki birač bi na glasačkom listiću, sa jedne strane, birao izborne liste, a sa druge strane, mogao bi da odabere do pet kandidata, odnosno preferencijalnih glasova. Važno je kod tog sistema, kad budemo vodili raspravu, da probamo da postignemo konsenzus da li građani mogu glasati samo sa jedne liste ili sa više izbornih lista, što su mnogo kompleksniji sistemi i obrasci – rekao je Mikić.
