Nedavno objavljene prepiske bivših visokih funkcionera otkrivaju da su pojedini događaji u Pljevljima nakon smjene trodecenijske vlasti bili planski kreirani upravo s ciljem zastrašivanja manjinskih naroda i zloupotrebom njihovih osjećanja u političke svrhe. Međutim, danas pet godina nakon smjene vlasti, postavlja se pitanje da li je manevarski prostor za ovakvu vrstu zloupotreba smanjen, te šta je potrebno učiniti da se više ne događaju stvari o kojima čitamo u prepiskama objavljenim posljednjih dana.

Saglasan da se osjećanjima manjina često manipuliše, i to sa raznih strana, poslanik Bošnjačke stranke (BS) Jasmin Ćorović kazao je za "Dan" da svako ko se usudi da manipuliše manjinskim narodima, njihovim osjećanjima i sigurnošću treba da odgovara i da se najstrože kazni.

– Posebnu težinu ovakvim slučajevima daje činjenica da su nalogodavci ispisivanja pojedinih prijetećih grafita i poruka bili ljudi iz struktura vlasti, koji su sjedeli na odgovornim pozicijama u tom momentu. Apsolutno je neprihvatljivo da neko sa pozicija vlasti na ovakav način manipuliše i zloupotrebljava osjećanja manje brojnih naroda – istakao je Ćorović.

Kako je dodao, očigledno je da su pojedinci iz prethodne vlasti pokušali da iscrtavanjem grafita u Rožajama, Pljevljima, Beranama i drugim multietničkim sredinama zbune pripadnike manjinskih naroda nakon smjene vlasti 2020. godine.

– Za to nema opravdanja i takav čin apsolutno osuđujem. Ali, isto tako, neka se ne nada niko da smo toliko zbunjeni pa da zaboravimo npr. Daria iz Pljevalja kako presreta autobus sa "Turcima" ili predlog da Ratko Mladić dobije ulicu u Beranama i da sve pripišemo "Lazovoj i Spičovoj" konstrukciji. To nam govori da, nažalost, i nakon pet godina od promjene vlasti po ovom pitanju nema promjene. I dalje se manipuliše osjećanjima manjina – smatra Ćorović.

On zato pruža punu podršku tužilaštvu i policiji da se ovakvi slučajevi do kraja rasvijetle, a počinioci – ko god bili i sa koje god strane dolazili – privedu pravdi, bez selekcije i političke obojenosti.

– Upravo je potrebno procesuirati ovakve slučajeve i počinioce privoditi pravdi, kako se oni ne bi ponavljali. Moramo jačati naše institucije kao što su sudstvo, tužilaštvo i policija, kako bi se mogli potpuno profesionalno, nepristrasno i efikasno boriti protiv svih devijacija u društvu. Mi u ovakvim slučajevima kao saveznika vidimo prije svega Ustav i zakone, kao i jake i nepristrasne institucije, ali i jak civilni sektor, koji će ukazivati javnosti na devijacije i zloupotrebe. Zato nam je potrebna jaka država, koja se temelji na vladavini prava, odvojenosti i nezavisnosti grana vlasti i stvaranju klime da sve bude podložno provjeri kojom će se smanjiti prostor za zloupotrebe i kršenje ljudskih i manjinskih prava – zaključio je Ćorović.

Njegov kolega, poslanik Albanske alijanse Ilir Čapuni smatra da zloupotreba osjećanja manjinskih naroda u političke svrhe ni pet godina nakon promjene vlasti nije smanjena, već je proširena na druge pore administracije i društvenog života i dobila druge, plišane oblike.

– Dajem primjer one večeri kada smo u Skupštini Crne Gore glasali o potvrđivanju Sporazuma sa UAE. Tada smo, poslije svih drugih argumenata, pokrenuli i demografski aspekt tog sporazuma. Na osnovu Zakona o manjinskim pravima i slobodama, tražio sam prekid sjednice i usaglašavanje stavova sa predlagačem. Tada su predsjednik Skupštine Crne Gore i ministarka javno ocijenili da nema osnova za tako nešto, iako nijesu imali zakonsko pravo da takvu ocjenu daju. To je klasičan primjer majorizacije kao drugi oblik plašenja manjina – kazao je Čapuni za "Dan".

On je naglasio da "napadi" na manjine ne dolaze samo sa jedne strane i da ne treba zaboraviti pečenje praseta ispred Skupštine, "postavljanje limenke na Rumiji", inkurzije na Šas, Ostros i tako dalje.

– Nijesam potpuno siguran, ali je do sada bilo vrlo malo procesuiranih slučajeva d‌jela propisanih čl. 370 Krivičnog zakonika Crne Gore o podsticanju ili raspirivanju mržnje po osnovu nacionalne, rasne, vjerske, etničke pripadnosti ili drugog ličnog svojstva. Recimo, i dalje imate radio stanicu koja Albance naziva pogrdnim imenom "šiptari". Ne vidim jasnu volju da se kreće u tu borbu – naveo je Čapuni.