Od smjene trodecenijske vlasti u Crnoj Gori 30. avgusta 2020. promijenjene su i tri vlade, a još nemamo ambasadore u više od 75 odsto ambasada, kao ni šefove misija pri Ujedinjenim nacijama u Njujorku i NATO-a u Briselu. 

Od novih vlasti se očekivalo mnogo i kada je diplomatija u pitanju, a od posljednjeg imenovanja nekog diplomate prošlo je više od dvije godine i neizvjesno je koliko će trajati proces izbora novih diplomatskih predstavnika. Prvi potez je povukao predsjednik države Jakov Milatović, koji je inicirao razgovore sa Vladom, ali do sada nije dobio nikakav odgovor.

– Pretpostavljam da to još uvijek nije vladin prioritet. I pored naše upornosti, čini mi se da Vlada trenutno ignoriše potrebu da se uspostavi formalan i civilizovan dijalog oko spoljne politike – rekao je predsjednik Milatović, koji je sa Spajićem na čelu Pokreta Evropa sad.

Sada je, međutim, potpuno jasno da odnosi između dva partijska lidera, koji pokrivaju i najznačajnije funkcije u državi, nisu dobri, a sve češće se stiče utisak da svaki predlog predsjednika države nailazi na eksplicitno odbijanje premijera, odnosno Vlade. U narednim danima nas očekuje još jedna provjera ovog stanja, a to je izbor guvernera, odnosno guvernerke Centralne banke Crne Gore. Predsjednik je za tu funkciju predložio Irenu Radović, sadašnju direktoricu Investiciono-razvojnog fonda, a u političkim kuloarima se uveliko govori da ona nema dovoljnu većinu u parlamentu jer za nju neće glasati poslanici Pokreta Evropa sad.

Zarija Pavićević iz Alternative podsjeća da je Vlada dužna da sarađuje sa predsjednikom po pitanju diplomatije i slike koja se stvara o Crnoj Gori u inostranstvu.

– Ta slika je narušena stalnim zaplenama narkotika u kojima su akteri naši građani. Za Balkan se generalno ne vezuju pozitivne slike, pa je vrijeme da se ta percepcija popravi ako želimo da imamo turističku sezonu od koje ćemo vraćati kredite i izmirivati obaveze, a to se ne može sa diplomatskom mrežom iz vremena DPS-a. Alternativa ne vidi da se tu prave koraci – kaže Pavićević za "Dan".

On ističe da Alternativa u ovoj situaciji daje podršku predsjedniku države.

– U ovome podržavamo predsjednika Milatovića jer je njegov zahtjev legitiman i po zakonu. Nesuglasice koje postoje u PES-u ne smiju se rješavati na štetu građana Crne Gore. Osim toga, šta možemo svi mi očekivati ako se na inicijativu predsjednika Crne Gore ne odgovori po pola godine? Koliko ćemo onda mi čekati na odgovor – pita Pejović.

Profesor Blagota Mitrić, jedan od najboljih poznavalaca Ustava u državi, podsjeća da, po Ustavu Crne Gore, predsjednik Jakov Milatović predstavlja Crnu Goru u zemlji i inostranstvu i, između ostalog, postavlja i opoziva ambasadore i šefove drugih diplomatskih predstavništava, ali isključivo na predlog Vlade i Odbora za međunarodne odnose.

– Po članu 95 Ustava, predsjednik zavisi od Vlade. On ne može postavljati diplomate, osim na predlog Vlade. Predsjednik predstavlja Crnu Goru u zemlji i inostranstvu, između ostalog, postavlja i opoziva diplomate i druge diplomatske predstavnike na predlog Vlade i prema mišljenju skupštinskog odbora koji je nadležan za međunarodne odnose – jasan je Mitrić.

Predsjednik države, kako je dodao, ima nadležnost i da prima akreditive stranih diplomatskih predstavnika.

– Milatović i Spajić mogu da razgovaraju o raznim stvarima, ali je postavljanje diplomatskih predstavnika zemlje u inostranstvu isključiva nadležnost Vlade – ističe Mitrić.

Ako Vlada ne predloži diplomate, predsjednik ne može da ih postavlja, naglašava Mitrić, i podsjeća da prethodni predsjednik države Milo Đukanović nije želio da potpiše gotovo nijedan predlog tadašnje vlade.

– Predsjednik obavlja formalnopravni posao, a Vlada obavlja materijalnopravni. Crna Gora je parlamentarna demokratija. I po ustavnim rješenjima predsjednik ima uglavnom protokolarne funkcije, a Vlada, kako doslovno piše u Ustavu, vodi unutrašnju i spoljnu politiku Crne Gore – tzv. kancelarski sistem – kaže Mitrić.

Kako je dodao, ono što Milatović može da uradi jeste da ne donese ukaz o proglašenju naših diplomata u inostranstvu koje mu predloži Vlada, ali se to rijetko dešava ukoliko su predsjednik i premijer iz iste političke partije.

– Kad Vlada predloži, predsjednik donosi ukaz o imenovanju diplomatskog predstavnika, a bez toga ukaza njima nema odlaska u inostranstvo – rekao je Mitrić, koji smatra da je malo vjerovatno da će predsjednik posegnuti za tim rješenjem.