Međutim, njihovo djelovanje nerijetko ostavlja utisak da se pravo na mišljenje ili eventualno kritiku stiče isključivo sa partijskom knjižicom. Pri tome, svaka kritika – pa i ona koja dolazi iz iste nacionalne zajednice – doživljava se kao napad, ili još gore – kao izdaja.Takva praksa otvara pitanje da li se iza borbe za prava određenih nacionalnih zajednica prije krije zaštita partijskih pozicija, nego istinska posvećenost stvarnim potrebama ljudi koje predstavljaju. Da politički narativi nerijetko prisvajaju identitet zajednica, dok se stvarne potrebe ljudi, poput zapošljavanja, obrazovanja, socijalne sigurnosti i kulturne afirmacije, guraju u drugi plan, smatra izvršna direktorica Mreže za evropske politike MASTER Andrea Popović.
Bošnjačku stranku su više puta pozivali da napuste Vladu zbog pojedinih odluka koje su suprotne očekivanjima i princima bošnjačkog naroda. Ostanak u vlasti branili su time da su građani njima ukazali povjerenje, te da imaju legitimetet da donose odluke u njihovom interesu. Sličnih situacija i kritika bilo je i sa partijama koje se predstavljaju kao zaštitnici interesa Srba i Albanaca.
Prema ocjeni Popović, mnoge partije koriste nacionalni predznak za očuvanje sopstvene moći i privilegija, umjesto da budu glas svojih zajednica.
– Građani ne smiju zavisiti isključivo od partijskih struktura da bi njihovi interesi bili vidljivi. Neophodno je otvoriti prostor za autentično predstavljanje zajednica kroz civilni sektor, savjetodavna tijela, medije, lokalne inicijative...Nažalost, često svjedočimo suprotnoj praksi – politički narativi prisvajaju identitet zajednica, dok se stvarne potrebe ljudi, poput zapošljavanja, obrazovanja, socijalne sigurnosti i kulturne afirmacije, guraju u drugi plan – kazala je Popović za "Dan".
Ističe, napredak počinje onog trenutka kada donosioci odluka, umjesto politike podjela, izaberu politiku građana, jer Evropska unija traži društvo u kojem se glasovi svih zajednica uvažavaju.
– EU nas uči da identitet ne smije biti političko oružje, već resurs za izgradnju društva zasnovanog na jednakim pravima. Evropska iskustva pokazuju da je društvo stabilnije i pravednije onda kada se glas građana čuje direktno, a ne posredstvom partijskih struktura. Primjetno je da i dalje postoji tendencija da se nacionalni interesi posmatraju kao isključivo političko vlasništvo određenih partija, te se stvara atmosfera u kojoj se drugačiji glas doživljava kao prijetnja, umjesto kao šansa da zajednica postane snažnija. Takav pristup je u potpunoj suprotnosti sa evropskim vrijednostima, jer pluralizam mišljenja i sloboda izražavanja nisu samo pravo – to su temelji svakog demokratskog društva. Ako želimo napredak, moramo naučiti da je kritičko mišljenje resurs. Crna Gora, kao multietničko društvo, ne može sebi dozvoliti politiku zatvorenosti i isključivosti. Potrebno je da gradimo kulturu dijaloga i saradnje – ističe direktorica MASTER-a.
Politikolog Aleksandar Ćuković smatra da nacionalni predznak partija u najširem smislu predstavlja najelementarniji alat političke mobilizacije koji se u najosjetljivijim društvenim momentima pokazao i najučinkovitijim.
– To je, na neki način, i opšte mjesto ovdašnje politike. Toliko toga je već viđeno da građane gotovo ništa ne može iznenaditi. Sve ogoljenija je pojava u kojoj prepoznajemo naprasno i kratkoročno "iščeznuće" nacionalne retorike zarad predaha u vršenju vlasti. Ukoliko takav manir bude po učestalosti lako detektovan od većine građana, može dovesti do toga da na duge staze jedna vrsta nacionalne priče kakvu smo do sada imali priliku da slušamo poprimi i neki drugačiji oblik. Nacionalne partije uvijek nastoje da sebe predstave kao ekskluzivne i bogomdane nosioce nacionalnog interesa, ne samo da bi politička mobilizacija bila učinkovitija, a redovi zbijeniji, već time upućena i nedvosmislena poruka svakome ko bi se usudio da drugačije artikuliše iste interese – kazao je Ćuković za "Dan".
