Poziv predsjednika Jakova Milatovića na definisanje "prave migracione politike" i podsticanje povratka dijaspore ukazuje na rastuću svijest da demografija prevazilazi okvire ekonomske i socijalne sfere i da polako prelazi u zonu državno-političkih prioriteta. Ipak, ostaje otvoreno pitanje da li će institucije napokon formulisati dugoročnu strategiju, ili će migracioni diskurs ostati u samo domenu političke retorike i marketinga.
Nevolja sa ovom političkom klasom jeste u tome što predmet njenog interesovanja nije politika kao javno dobro, već održavanje ličnih i partijskih pozicija, kazao je za "Dan" Srđan Perić, funkcioner Pokreta Preokret.
– Demografska politika je najbolji primjer oblasti u kojoj samo dugoročno promišljanje ima smisla. Ona traži racionalan, pribran i nepristrasan pristup, oslobođen predrasuda, s osnovnom idejom da se uspostavi ravnoteža između pravednosti i efikasnosti – istakao je Perić.
Kako je dodao, da bi to bilo moguće, neophodni su pouzdani podaci, ozbiljno planiranje, učešće struke i snažne institucije.
– Primjena takvog pristupa nije na listi prioriteta bilo kojeg dijela režima. Umjesto toga, razmišlja se kratkoročno, a na probleme se reaguje ad hok, kako bi se izgurao izborni ciklus, a ne izgradila pouzdana budućnost – ocijenio je Perić.
Naš sagovornik naglašava da to što će političari svaku temu koristiti za politički profit nije specifičnost samo našeg prostora.
– To je pravilo, a izuzeci su rijetki bilo gdje. Problem nastaje kad ne postoje mehanizmi koji mogu ograničiti štetu koja nastaje iz takvog ponašanja. Mi, za razliku od uređenijih zajednica, nemamo dovoljno snažne institucije, niti jak glas struke koja bi svojim analizama i procjenama ukazivala koje politike su dugoročno održive, a koje nijesu – rekao je Perić.
U ovom slučaju, smatra naš sagovornik, potrebno je da jasno odgovorimo na jednostavno, ali suštinsko pitanje: želimo li da Crna Gora bude zemlja niske gustine naseljenosti, ili da ima drugačiju demografsku orijentaciju?
– Koji god odgovor da odaberemo, on mora biti praćen dugoročnom strategijom podsticaja rađanja na promišljen i održiv način, jer već sada imamo izražen trend pada nataliteta u odnosu na nekoliko decenija unazad. Primjera radi, prethodne godine rođeno je oko 7.000 beba, što je dramatično manje u odnosu na 1961. godinu, kada je taj broj bio oko 13 hiljada – ukazao je Perić.
Kako je istakao, i kada se taj strateški okvir uspostavi, neophodno je dosljedno ga sprovoditi – počev od precizne evidencije i provjere rada institucija, do uspostavljanja međunarodne saradnje i razmjene podataka, posebno onih koji se odnose na bezbjednosni aspekt, sa državama porijekla ljudi koji migriraju u Crnu Goru.
– Time se može spriječavati ulazak kriminalnih struktura u našu zemlju, što je ključno ne samo za bezbjednost, već i za očuvanje percepcije o poštenim ljudima koji dolaze radi rada i života, a ne radi zloupotrebe sistema. Dakle, podrazumijevano je uvesti stroge mehanizme provjere porijekla kapitala i ličnih podataka – rekao je Perić.
