Bez rasprave, a pod izgovorom evropskih inegracija poslanici su izglasali brojna zakonska rješenja. Ovakavim načinom rada, prema ocjeni civilnog sektora i opozicije, urušava se kredibilitet parlamenta, a građani ostaju uskraćeni za detalje odluka koje se u njihovo ime donose, a u nekim slučajevima se u važne zakone ubacuju odluke koje ne služe javnom, već pojedinačnim interesima, sve pod plaštom ubrzanog puta ka EU.

Za manje od sat i po poslanici su usvojili čak 25 zakona, uprkos regovanju opozicije da neke od njih nisu stigli ni da pročitaju, te da ne žele da pod izgovorom procesa pristupanja EU postanu "taster poslanici". Da to što je tekuća godina ključna za evropsku integraciju Crne Gore, ne smije biti izgovor za urušavanje demokratskih procedura i standarda, ističe poslanik GP URA Zoran Mikić.

– Razumijem potrebu da se radi efikasno i da se ubrza proces evropskih integracija, posebno imajući u vidu da je ova godina od izuzetnog značaja za Crnu Goru. Nedopustivo je da se bez ozbiljne rasprave i gotovo po hitnom postupku usvoji čak 25 zakona koji jesu važni za evropski put, ali koji u isto vrijeme postaju trajni dio našeg pravnog sistema i direktno utiču na svakodnevni život građana. Ovakva praksa nosi veliki rizik da se donesu neprecizna ili loše definisana zakonska rješenja koja kasnije mogu proizvesti pravnu nesigurnost, dodatne izmjene i probleme u njihovoj primjeni. EU ne traži samo formalno usvajanje zakona već kvalitet, transparentnost i inkluzivnost u njihovom donošenju – kazao je Mikić za "Dan".

Milatović vratio usvojene zakone Skupštini: Evropske reforme ne znače puko dizanje ruku

Ističe da je već bilo slučajeva da se važne odluke donose pred praznike, kasno u noć ili u situacijama kada je pažnja javnosti minimalna, te da se sa takvom praksom mora prekinuti. Kako napominje, građani u takvim okolnostima ne mogu imati jasan uvid u sadržaj i posljedice zakona koji se donose u njihovo ime. Poslanik GP URA navodi i da se evropske integracije ponekad koriste kao opravdanje za donošenje odluka koje nemaju direktnu vezu sa ispunjavanjem evropskih obaveza.

– Često se u pakete zakona od velikog javnog značaja pokušavaju ubaciti pojedine odluke koje su usmjerene ka zadovoljenju partikularnih ili interesnih ciljeva. Kada se zakoni donose ubrzano i bez dovoljno javne pažnje, povećava se rizik da određena rješenja ostanu neprimijećena – kazao je poslanik.

Evropske integracije, ističe, moraju biti proces koji podrazumijeva vladavinu prava, transparentnost i odgovornost prema građanima, a bez tih principa, kako kaže, formalno približavanje EU gubi svoju suštinu.

– Najbolji primjer kada uz zakone usmjerene ka EU integracijama, vlast kostantno pokušava nametnuti njima značajna rješenja koja su kritikovana od strane stručne javnosti, evropskih partnera i civilnog sektora, to su zakoni o ANB-u i izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima. Takođe, na dnevnom redu vanredne sjednice Skupštine je i kontroverzni, neustavni Sporazum sa UAE u oblasti energetike, koji ima sa cilj rasprodaju i rasparčavanje preostalih prirodnih i privrednih resursa Crne Gore – ističe Mikić.

Reagovali su i iz NVO Centar za demokratsku tranziciju navodeći da 25 usvojenih zakona, zajedno sa propratnim materijalima, broje ukupno 4.457 stranica.

– Odluka da se o ovim zakonima ne vodi rasprava u pojedinostima, predstavlja još jedan korak u degradaciji parlamenta i demokratskih procedura, a sve pod firmom evropskih integracija – poručuju iz te NVO.

Zamjenica izvršnog direktora CDT-a Milena Gvozdenović ističe da se time dodatno produbljuje dilema koja je više puta iznošena i u samoj Skupštini – da li su poslanici te zakone zaista pročitali ili su za njih samo glasali.

– Iako smo više puta imali priliku da svjedočimo kršenju demokratskih principa i parlamentarnih procedura, urušavanje uloge Skupštine dostiže novi vrhunac u trenutku kada dio poslanika, bez ikakvog problema, "ćutke" na plenumu usvaja čak 25 zakona – rekla je Gvozdenović.

Ona je kazala da je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević na sjednici poručila da su ovo ključni evropski zakoni, koji "nijesu samo tehnički, već sistemski". Ipak, kako je navela Gvozdenović, za dio poslanika ti zakoni su nedovoljno važni da se o njima vodi ozbiljna parlamentarna rasprava i da se građani na taj način upoznaju sa njihovim sadržajem.

– Takva loša praksa u pripremi i usvajanju zakona uspostavljena je tokom izglasavanja IBAR zakona, nakon čega je "pretrčavanje" zakonskih rješenja postalo modus operandi ovog saziva parlamenta – navodi se u saopštenju.