Ovaj izvještaj ima višestruki značaj, dok, s jedne strane, pruža evropsku perspektivu o rezultatima u ključnim oblastima kao što su vladavina prava, borba protiv korupcije i sloboda medija, s druge strane, služi kao mehanizam povratne informacije institucijama i političkim akterima u zemlji.
Prema najavama iz Brisela, očekuje se da će se posebna pažnja posvetiti reformama pravosuđa, izbornom zakonodavstvu i nadzoru finansiranja političkih kampanja, koji ostaju jedni od najvećih izazova na evropskom putu Crne Gore.
Andrea Popović iz NVO Mreža za evropske politike kaže da kada Evropska komisija predstavi novi Izvještaj za Crnu Goru, ne treba očekivati spektakularna iznenađenja.
Ona naglašava da se u poređenju s 2024. godinom vidi određeni pomak – ali više u formi nego u suštini.
– Ove godine smo napokon prešli iz faze političke blokade u fazu tehničkog pokreta, ali i dalje ne i u fazu stvarnih reformi – kaže Popović za "Dan".
Ističe da nas očekuju pohvale za privremeno zatvaranje poglavlja 5 o javnim nabavkama, jačanje učešća crnogorskih institucija u EU programima, te napredak u oblastima istraživanja, inovacija, obrazovanja i socijalne politike.
– Dakle, ima pomaka – ali oni su dominantno tehničke prirode i ne dodiruju ono što čini suštinu procesa evropskih integracija. Svjesni smo da glavni izazov ostaje isti: poglavlja 23 i 24, odnosno vladavina prava, borba protiv korupcije i nezavisnost pravosuđa. Uprkos usvojenim zakonima i strateškim dokumentima, implementacija je i dalje spora, selektivna i pod snažnim političkim uticajem. Antikorupcijska tijela funkcionišu formalno, ali ne i suštinski. Rezultata na visokom nivou gotovo da nema, osim povremenih spektakularnih naslova bez epiloga. Ključne institucije i dalje zavise od političke volje, a ne od profesionalne autonomije. I tu dolazimo do najdubljeg problema – politizacije javne uprave. Umjesto da se profesionalizuje, ona se često koristi kao produžena ruka partijskih struktura i interesa, što direktno usporava reforme i obesmišljava rezultate – ističe sagovornica "Dana".
Crna Gora se ponovo našla u fokusu Evropskog parlamenta, ovoga puta tokom rasprave o izvještaju o Srbiji, predstavljenom prije dva dana u Briselu. U tom kontekstu, nekoliko evroposlanika iz Hrvatske ukazalo je da se političke i društvene tenzije iz Srbije prelivaju i na Crnu Goru. Hrvatski evroposlanik Tomislav Sokol naveo je da su u Crnoj Gori vidljivi isti obrasci kao u Srbiji, posebno kada je riječ o pritiscima na kritičke glasove i ugrožavanju institucija. On je upozorio da je doveden u pitanje dugoročni opstanak države, što predstavlja ozbiljan rizik za stabilnost cijele jugoistočne Evrope. Iako su njegove izjave izazvale podijeljene reakcije, one su podsjetile da se Crna Gora sve češće pominje u evropskim institucijama kao prostor gdje se prelamaju regionalne politike i uticaji, što će izvjesno biti odraz i u predstojećem izvještaju Evropske komisije.
Popović očekuje da će Evropska komisija početkom novembra, sasvim izvjesno, ponoviti već poznatu formulaciju – "ograničen napredak" u ključnim oblastima, uz nekoliko pohvala tehničkim iskoracima.
– Izvještaj će vrlo vjerovatno biti diplomatski umjeren, ali dovoljno jasan da se razumije između redova – napredak postoji, ali ne tamo gdje je najvažniji – zaključuje Popović.
