Premijer Crne Gore Dritan Abazović, tokom posjete Sjedinjenim Američkim Državama, sastao se sa novinarkom The Pavlovic Today za opsežan intervju o njegovoj borbi protiv organizovanog kriminala, sastanku sa Volodimirom Zelenskim i kako predsjednik Džo Bajden može da „spasi“ Zapadni Balkan od potpadajući pod ruski i kineski uticaj.

Novinarka Ksenije Pavlović Mekatir sastala se sa crnogorskim premijerom Abazovićem u hotelu Dupont Circle, otmenom establišmentu koji posjećuje vašingtonska politička elita. Istorijski intervju je trebalo da se desi u uslovima političke neizvjesnosti u Crnoj Gori gdje se vode pregovori za formiranje nove vlade. Ulozi su veliki kao i neizvjesnost, jer niko zaista ne zna u kom pravcu će pregovori ići u narednih četrdeset osam sati. Jedna opcija je da premijer Abazović ostane premijer, druga je da zauzme drugu poziciju u Vladi na kojoj bi mogao da nastavi borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije. Na stolu su i vanredni izbori.

Novinarka je pitala premijera Dritana Abazovića o njegovim očekivanjima od posjete SAD i kakve nade ima za predstojeće razgovore sa Bajdenovom administracijom.

„SAD su naš najvažniji partner u spoljnim poslovima“, počeo je Abazović. Došao je, kako je rekao, u Vašington DC „jer smo željeli, zbog novonastale političke situacije i planova koje Vlada Crne Gore želi da realizuje, da razgovaramo sa našim partnerima“.

Prva tačka dnevnog reda sa Bajdenovom administracijom, prema rečima premijera, je borba protiv organizovanog kriminala i korupcije.

„Želio bih da istaknem da je moja vlada završila možda jednu od najvećih operacija protiv šverca cigareta u Evropi, gdje smo zaplijenili 140.000 paklica cigareta. Borimo se protiv šverca duvana, koji u Crnoj Gori napreduje posljednjih trideset godina i ostvaruje profit od 500 miliona eura godišnje. Crnogorski premijer je otkrio da je 20 odsto ilegalnog tržišta cigareta prošlo kroz Crnu Goru tokom vladavine Mila Đukanovića. Rezultati koje je moja vlada postigla u posljednja četiri mjeseca su ogromni“, rekao je Abazović, ali je dodao da „da bismo nastavili, moramo da imamo stalnu podršku – a osjećam da je imamo – od naših međunarodnih partnera u borbi na visokom nivou sa korupcijom“.

Istovremeno, premijer je rekao da ne gubi fokus sa puta kojim Crna Gora ide ka evroatlantskim integracijama. Zbog aktuelnih političkih dešavanja u njegovoj zemlji koje Abazović smatra „problematičnim“, važno je, kako je rekao, „ne dozvoliti da strani uticaj loših političkih aktera“ zauzme plodno tlo.

Politički sistem Crne Gore je, prema premijeru Abazoviću, u proteklih trideset godina bio „ukorijenjen u organizovanom kriminalu i visokoj korupciji“ i „suočen je sa opasnošću“, jer političke snage iz prošlosti, poput predsjednika Mila Đukanovića, mogu „iskoristiti period političke destabilizacija“ u svijetu da „stvori nestabilnost u Crnoj Gori da se vrati na vlast i vrati se sumnjivim poslovima kao i obično“.

Kada govori o svom političkom protivniku Milu Đukanoviću, Abazović se ne ustručava da stvari naziva pravim imenima.

„Želim da budem precizan da imenujem Mila Đukanovića, koji je bio na vlasti trideset godina i naizmjenično obavljao funkciju predsjednika i premijera, a njegovo naslijeđe je nedostatak vladavine prava. Pokušavamo da promijenimo to naslijeđe i da izgradimo i implementiramo vladavinu prava u Crnoj Gori.”

Druga komponenta Abazovićeve posjete SAD je ona o regionalnoj saradnji na Zapadnom Balkanu.

„Postojale su spekulacije da li Crna Gora treba da se pridruži Inicijativi za otvoreni Balkan ili ne. Želio bih da kažem da zauzimam afirmativan stav po ovom pitanju i moj argument je da svaki oblik regionalne saradnje treba da bude fokusiran na ekonomska pitanja i da se ne zaglavljuje u prošlosti. Onda to može biti produktivno za sve zemlje Zapadnog Balkana, pa i za Crnu Goru“, rekao je Abazović.

Premijer Abazović je na Samitu Otvoreni Balkan, koji je održan 2. septembra u Beogradu, rekao da, iako Crna Gora nije punopravna članica Inicijative za otvoreni Balkan, želi da se njegova zemlja pridruži grupi za energetsku krizu. Trenutno Crna Gora za uvoz struje plaća nešto manje od dva miliona eura dnevno. Premijer je otkrio da očekuje da će Crna Gora odmah po povratku iz Vašingtona pristupiti energetskoj grupi Otvoreni Balkan.

Iz preventivnih razloga, Abazović smatra da je "dobra ideja" imati grupu regionalnih lidera koji redovno dodiruju bazu i međusobno komuniciraju.

„Evropska unija je kreirala strategiju da podrži svoje zemlje članice da ograniče cijenu struje. Nismo u EU – težimo ka EU – ali čak i ako ne možemo finansijski da pomognemo jedni drugima, možemo barem da sjednemo za sto sa EU i pronađemo zajedničku strategiju.

Prema ekspertima Zapadnog Balkana, premijer Abazović je šef države koji ne govori samo o svojoj posvećenosti demokratiji. Jedan od principa predsjedavanja predsjednika Bajdena je da je demokratija ranjiva i da se za nju moramo boriti. Pitao sam ga da li se slaže sa predsjednikom Bajdenom i na koji način vidi svoju ulogu premijera u zalaganju za demokratiju u Crnoj Gori.

„Moramo se svakodnevno boriti za demokratiju“, ponovio je Abazović Bajdenovu poruku.

„Čak ni u zemljama za koje se smatra da imaju visoko razvijene demokratije, demokratiju ne možemo uzeti zdravo za gotovo. Moramo se boriti za demokratiju na djelu i nastaviti da prenosimo poruku zašto je to toliko važno”, rekao je Abazović.

„Kako se osjećam o svojoj ulozi u borbi za demokratiju u Crnoj Gori?“ Abazović je ponovio moje pitanje. Zastao je na trenutak. „Ponekad se osjećam kao da je to sizifov zadatak“, rekao je iskreno. „Povremeno je frustrirajuće“, kazao je on.

„Politika Balkana u posljednjih trideset godina bila je neodrživa. Moramo iskorijeniti nacionalizam i ojačati demokratiju. Moja teza je da je korupcija generator nacionalizma. Vjerujem da ljudi koji su ukorijenjeni u korupciji žele da održe status kvo, da cio region zaostaje i spriječe ga da ide naprijed.”

Borba protiv korupcije i organizovanog kriminala

Srž Abazovićevog mandata bilo je njegovo obećanje da će okrenuti stranicu od korupcije u Crnoj Gori. Otkako je DPS smijenjen sa vlasti, Abazovićeva vlada je tokom dvije akcije zaplijenila dvije tone švercovanog kokaina. Govoreći o tom periodu brze akcije protiv organizovanog kriminala, Abazović me je proveo kroz vremensku liniju.

„4. decembra 2020. godine postao sam potpredsjednik Vlade Crne Gore. Dao sam obećanje građanima koje vjerujem da sam ispunio, da ću se boriti protiv organizovanog kriminala i korupcije u Crnoj Gori i po cijenu svog života. Prihvatio sam najkomplikovaniji posao u novoj vladi jer nijedan drugi zadatak, ma koliko zastrašujući, nije imao toliki nivo lične opasnosti koji nosi borba protiv organizovanog kriminala u zemlji u kojoj vlast, prije mog dolaska na vlast, nije radila. Ne mijenja se 30 godina i gdje su dvije najveće organizovane kriminalne grupe zamalo prestigle državu“, otkrio je premijer Abazović.

Organizovane grupe koje Abazović pominje su „kavački klan“ i „škaljarski klan“. Oba klana potiču iz malih krajeva Kavač i Škaljari u crnogorskom primorskom gradu Kotoru. Dok su bande počinjale u Kotoru, njihova mreža se proširila i na druga mjesta u regionu. „Postali su veliki“, rekao mi je Abazović.

 „Ponosan sam na ono što smo postigli, jer su nam tada međunarodni stručnjaci rekli da će za pripremu policijske agencije i tužioca za nacionalnu bezbednost i uspostavljanje sistema protiv organizovanog kriminala biti potrebno od 18 do 24 mjeseca. Međutim, u roku od četiri mjeseca od početka uhapsili smo 20 članova kavačevog klana. Svaki policajac u regionu nam je čestitao, nisu mogli da vjeruju da smo tako brzo reagovali“, rekao je on.

Razlog zašto niko ništa nije uradio prethodnih trideset godina prije toga je taj što „nije bilo političke volje“ da se zaustavi organizovani kriminal, smatra premijer Abazović. Prepreke na koje je Abazović naišao nisu bile male. Manje poznata činjenica je da je 20 kriminalaca koji su prvobitno uhapšeni prvo oslobodio državni sudija, koji je rekao da „nema dovoljno dokaza“ za njihovo zadržavanje u pritvoru. Kada su pušteni, policija je morala ponovo da hapsi članove klana i uspjela je da pronađe samo njih šest. „S tim smo se suočili“, otkrio je premijer Abazović.

Prije nego što je to shvatio, premijer Dritan Abazović je počeo da dobija prijetnje smrću, a njegovi sigurnosni detalji su morali biti pojačani. Abazovića su njegovi politički protivnici optužili da vrši pritisak na sudove da procesuiraju zločince, a u stvari, kaže, „ako imate korumpiran pravni sistem, sve što policija radi je džabe. Pogotovo ako imate sudiju koji oslobađa ljude koji su optuženi za teške zločine.”

Istovremeno, Crna Gora je ostala bez ministra pravde.

„Nevoljno, ali kako je to bilo suštinsko pitanje, preuzeo sam na sebe da koordiniram novi zakon o Državnom tužilaštvu. Bez specijalnog državnog tužioca ne bismo mogli ništa. Prethodni tužilac kojeg smo uklonili bio je zaštitnik mafije u Crnoj Gori. Nismo mogli da ga uklonimo ako ne promijenimo zakon. Imali smo dug dijalog sa EU, jer nisu htjeli da nam daju da mijenjamo zakon, bojali su se političkog miješanja u pravosudni sistem. Međutim, nakon što smo uspjeli da promijenimo zakon i kada je novi specijalni državni tužilac došao na mjesto, dali smo rezultate, svi kritičari tog novog zakona su na kraju došli da mi čestitaju.

Čak ni on ne može da kaže gdje je premijer Dritan Abazović pronašao svoju impresivnu hrabrost da ospori status kvo koji je ugrožen po svoju ličnu bezbjednost.

„I ja se ponekad pitam o tome“, rekao je. „Svi mi se na kraju obraćaju da pozdrave dobre rezultate, ali kada nešto treba da se uradi, bilo da su političari ili kolege, vidim njihovu neodlučnost ili kažu ’Nije dobar trenutak. Onda treba da sačekamo i vidimo.’ U politici vodim pravilo da sve što mogu danas, uradiću danas. Nemamo vremena za gubljenje jer novi problemi stalno pristižu, kao što je sada slučaj sa energetskom krizom. Ovo je naš trenutak, ovo je naše vrijeme. Bolja vremena možda nikada neće doći. Moramo reagovati sada“, rekao je on.

Abazovićev predlog zakona o postavljanju novog državnog tužioca usvojen je u julu 2021. godine. Bilo je potrebno sedam mjeseci da se sprovede, ali smo 29. avgusta 2021. „zaplijenili 1,6 tona kokaina, najveću količinu zaplijenjenog kokaina u istoriji Balkana, jedna od najvećih operacija u Evropi.” To je bila prva operacija.

„Kokain je došao iz Južne Amerike, tačnije iz Ekvadora“, otkrio je premijer Abazović. „To se dešavalo decenijama, ali su ljudi na vlasti zatvarali oči, jer je sistem držao iste ljude na čelu, u carini i policiji. Nije bilo političke volje da se bilo šta promijeni.” U januaru 2022. godine izvršena je druga operacija u kojoj je zaplijenjeno 0,4 tone kokaina, čime je ukupna količina porasla na dvije tone.

Zatim je uslijedila još jedna borba.

„Važan datum je jul 2021. godine kada smo uveli zabranu skladištenja cigareta u Luci Bar. To je bio prvi veliki udarac za švercere duvana jer im je Bar bio središte.

Premijer Abazović kaže da "nije bila tajna" da je Luka Bar bila centar šverca cigareta, o čemu svjedoče i izvještaji Evropske komisije iz 2014. godine. Duvan koji je u Crnu Goru, otkrio je Abazović, bio je šverc iz mesta kao što su Dubai, Egipat, Tunis i drugde. Krijumčarenje cigareta je vršeno takozvanim „pranjem kontejnera“. Događa se, objasnio je Abazović, da brod dolazi sa tovarom cigareta, ali se onda pretvara da su cigarete odnijeli. Ono što se u stvarnosti dešava je da brod pokazuje lažne papire, a cigarete se vade iz broda i završavaju na crnom tržištu.

U maju 2022. Abazović je krenuo dalje u borbi protiv šverca cigareta i duvana. Crnogorske vlasti zaplijenile su u Luci Bar 148.000 paklica ilegalnih cigareta u vrijednosti od preko 100 miliona eura.

„Zaplijenili smo ga i sada je u našem posedu i moramo da ga uništimo, što je dug proces, jer se radi o velikoj količini nelegalne robe.

Premijer Abazović je želio da bude jasan da je “jedini razlog” zbog kojeg je potpisan takozvani Osnovni sporazum taj što je htio “skinuti jedno veliko istorijsko pitanje” sa dnevnog reda. „Srećan sam što svaki premijer koji dođe posle mene neće imati ovo pitanje za rješavanje.

To pitanje, međutim, prema premijeru Abazoviću, naoružali su Milo Đukanović i drugi politički protivnici da „šire dezinformacije“ u Vašingtonu da premijer ne želi da na svom dnevnom redu stavlja evropske integracije kao prioritet.

„Na takve optužbe kažem da sam, da bih evropskim integracijama dao prioritet, želio da riješim pitanje koje stvara sukob među ljudima, pitanje kojim se manipuliše da stvara društvene tenzije. Da bismo se fokusirali na evropske integracije, morali smo da smanjimo socijalne tenzije i da se fokusiramo na vladavinu prava. Iz DPS-a su poručili da će, ukoliko bude potpisan sporazum sa Osnovnim sporazumom, početi sukobi i građanski rat. Moje predviđanje je bilo suprotno. Rekao sam da kada se postigne dogovor, nećemo imati protesta i tenzija, i ispostavilo se da je tačno. U Crnoj Gori danas više nema napetosti oko Srpske pravoslavne crkve. Bio sam u pravu."

Abazovićeva poruka Bajdenu

Kako se Crna Gora nalazi na raskrsnici, pitanje koje postavljam premijeru Abrazoviću je kako bi predsjednik Bajden mogao pomoći Crnoj Gori na njenom putu ka demokratiji.

„Bajdenova uloga je ključna“, odgovorio je premijer Abazović.

„Moja poruka za Bajdena je jednostavna. Predsjednik Bajden bi trebalo da koristi izvršne naredbe da sankcioniše ljude koji su umiješani u korupciju na visokom nivou na Zapadnom Balkanu. To je najbolji i najjednostavniji način da predsjednik Bajden spasi Zapadni Balkan“, rekao je Abazović.

„Ako region padne u pravcu nacionalizma i sukoba, mi ćemo postati laka meta stranog uticaja. Bilo da se radi o ruskom ili kineskom uticaju, ako Bajden misli da taj strani uticaj treba spriječiti, mora da sankcioniše ljude. To bi bilo dovoljno da se zaustave politički akteri koji Crnu Goru i region vode tim putem.

Abazović je rekao da bi volio da predsjednik Bajden dođe u državnu posjetu Crnoj Gori. „Oduševljen sam što je predsjednik Bajden Zapadni Balkan učinio svojim prioritetom. Gabrijel Eskobar je prilično aktivan u regionu, a ambasadori koji su došli u region su kvalitetni ambasadori sa iskustvom, koji zaista razumiju region.”

O sajber napadu

•Crna Gora je nedavno bila pod teškim sajber napadom. Da li se sajber napad koji se poklopio sa političkim dešavanjima u Crnoj Gori dogodio slučajno ili je neko testirao njegovu državu?

„Ja lično ne vjerujem da se nešto slučajno dešava kada su ozbiljni politički događaji u pitanju - ne mogu to da isključim. Destabilizacija ide u prilog onima koji ne žele da vide vladavinu prava, onima koji i dalje žele da vide nestabilnost na Zapadnom Balkanu“, rekao je Dritan Abazović.

„Sajber napad se dogodio noć nakon što je izglasano nepovjerenje. Ovo je najveći napad na našu infrastrukturu koji smo ikada imali. Ne možemo u ovom trenutku da kažemo da Rusija stoji iza ovog napada, niti želimo da to tvrdimo, ali stručnjaci iz FBI, iz Velike Britanije i Francuske istražuju. Čekamo konačni izvještaj.

Sastanak premijera Dritan Abazovića sa Zelenskim u Kijevu

Premijer Dritan Abazović nedavno je posjetio Kijev u jeku rata u Ukrajini kako bi pokazao svoju podršku Zelenskom.

„Moja početna ideja bila je da tri premijera država članica NATO-a posjete Ukrajinu“, otkrio je Abazović. „U telefonskom razgovoru sa Zelenskim, nedelju dana prije nego što smo otišli ​​u Kijev, rekao sam mu da imam ideju da pozovem premijera Edija Ramu i premijera Kovačevskog. Zelenskom se veoma dopala ideja i on je pitao da li možemo brzo da dođemo jer čekaju mišljenje Evropskog savjeta od 24. juna 2022. o kandidaturi Ukrajine za članstvo u EU. Zelenski je rekao da bi Ukrajini mnogo značilo da mi, zemlje koje su u procesu pristupanja EU, dođemo u Kijev i damo podršku“, otkrio je Dritan Abazović.

„To je tužna priča“, prenio je Abazović svoje utiske iz Kijeva.