Mogućnost početka pripreme ugovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji sve se češće pominje, ali i uvođenje novih pravila za nove članice. Očekuje se da će u sporazumu između Crne Gore i EU biti i prelaznih klauzula, kojim bi se države članice zaštitile ukoliko ne ispunimo sve obaveze iz sporazuma, ali i kako bi se osiguralo da Crna Gora bude spremna za punopravno članstvo. Kako ocjenjuje novinarka Dušica Tomović, prelaznim klauzulama šalje se poruka da se nijednoj državi neće gledati kroz prste, da reforme moraju biti stvarne i da se mora održati tempo u vladavini prava i demokratiji.
Očekivanja su da će se uskoro početi sa izradom pristpunog ugovora između Crne Gore i EU, i to se do sada moglo čuti od više evropskih zvaničnika. Što je Crna Gora bliže članstvu, to se češće i glasnije pominje i mogućnost novih pravila za pristupanje EU, među kojim je ulazak u Uniju, ali bez prava veta. Uz to, po najavi ambasadora Njemačke u Crnoj Gori Pitera Feltena, i sporazum će sadržati određene uslove. Prema njegovim riječima, očekuje se da dio sporazuma budu prelazne klauzule, kojima bi se države članice zaštitile u slučaju da Crna Gora ne izvrši obaveze iz pristupnog ugovora, ali i kako bi Crna Gora bila spremna da zvanično postane dio Unije.
Tomović podsjeća i na izjavu Antona Hojfrajtera od prije dva dana, kada je poručio da bi trebalo pripremiti ugovor za Crnu Goru, ali sa jednim izuzetkom – privremenim ograničavanjem veta.
– Kao predsjednik odbora njemačkog Bundestaga za EU poslove, on predstavlja uticajni glas iz ključne članice EU, a slične ideje podržavaju nordijske i baltičke zemlje. Njegova izjava poklapa se sa trenutnim geopolitičkim pritiscima za brže proširenje (rat u Ukrajini, stabilnost Balkana), gdje Crna Gora vodi u smislu broja zatvorenih poglavlja. Samo prije nekoliko dana čuli smo Edija Ramu, premijera Albanije, zemlje koja je poslije Crne Gore najbliža članstvu i koja je prije Crne Gore otvorila sva poglavlja, da pristaje na sve ove uslove i uslovno članstvo. Ovakvi i slični stavovi nekih evropskih parlamentaraca donekle odražavaju širi stav EU institucija, ali nijesu identični službenoj politici u okviru Unije – kazala je Tomović za "Dan".
Kako ističe, Evropski parlament često otvorenije daje podršku proširenju na Zapadni Balkan, uključujući Crnu Goru kao lidera, što potvrđuju i rezolucije iz juna 2025. i izvještaji o napretku, gdje se cijeni zatvaranje poglavlja i cilj da se pregovori završe do 2026.
– Međutim, ključne odluke donosi Evropski savjet, koji insistira na reformama bez prečica, što potvrđuju riječi komesarke Kaja Kalas da "neće biti skraćenica". Činjenica je da geopolitičke prilike, poput rata u Ukrajini, čine proširenje strateškim prioritetom EU, ali ne vjerujem da će dovesti do opraštanja ili žmurenja na neke ključne reforme. EU verbalno naglašava meritokratiju: Crna Gora je zatvorila četiri poglavlja u posljednjoj godini, ali mora održati tempo u vladavini prava i demokratiji – kaže Tomović.
Kada je riječ o prelaznim klauzulama, naša sagovornica podsjeća da su one postojale i u ugovorima koji su potpisivani u prethodnim proširenjima EU, konkretno u slučajevima Hrvatske, Rumunije i Bugarske.
– Reforme su bile obavezne u oblastima kao što su pravosuđe, spoljna politika, zaštita kokurencije, pa i životna sredina, sa nadzorom nakon ulaska i sankcijama za neispunjavanje. Vrlo su glasni skeptici u važnim starim članicama EU, koji smatraju da gledanje kroz prste kandidatima dugoročno može usporiti integraciju, oslabiti kredibilitet procesa i EU standarde, umjesto da jača stabilnost. Kandidati poput Hrvatske uspjeli su samo uz kontinuirane domaće promjene, dok su Rumunija i Bugarska kasnije kažnjene za zaostajanje, i to je ono što u Briselu, ali i Parizu i Berlinu, prije svega žele da izbjegnu kada je u pitanju Crna Gora – rekla je Tomović.
