Mediji su ranije objavili da se u nacrtu dijela izvještaja EK koji se odnosi na Crnu Goru navodi da je kontinuirana politička posvećenost crnogorskih vlasti strateškom cilju evropskih integracija dala opipljive rezultate u ostvarivanju potrebnih reformi i napretku zemlje na putu ka EU. Pored toga, u dijelu nacrta koji se odnosi na pravosuđe navodi se da je, nakon intenzivne faze reformi 2024. godine, sprovođenje poboljšanog pravnog okvira, koji garantuje nezavisnost, nepristrasnost i odgovornost pravosuđa u Crnoj Gori, dalo neke početne pozitivne rezultate. Međutim, konstatovano je da korupcija i dalje predstavlja značajan izazov koji zemlje u procesu proširenja moraju prioritetno da riješe.
Reforme u oblasti vladavine prava i pravosuđa u Crnoj Gori prvenstveno su usmjerene na usklađivanje sa evropskim standardima, kazao je za "Dan" Ivan Radulović, koordinator programa ljudskih prava i pravde u Građanskoj alijansi.
– Iako su doneseni brojni zakoni, izmijenjeni postojeći propisi i usvojeni strateški dokumenti, primjena tih normi u praksi i dalje predstavlja vodeći izazov. Godinama unazad, najveći problem predstavljala je sudska praksa. Zakoni sami po sebi nijesu uvijek i u potpunosti bili neadekvatni, ali njihova dosljedna primjena često je izostajala, što je direktno uticalo na efikasnost i kredibilitet pravosudnog sistema – rekao je Radulović.
Bez kontinuiranog nadzora i mehanizama odgovornosti, kako smatra, postoji rizik da će reformski napori ostati formalni, bez stvarnog uticaja na pravosudnu praksu.
– Konkretno, u izvještaju Evropska komisija navodi se da je u poglavljima 23 i 24 zabilježeno usporavanje napretka, uprkos boljoj ocjeni spremnosti za zatvaranje tih poglavlja u odnosu na prethodnu godinu. To dodatno potvrđuje da najznačajnije oblasti reforme, one koje se tiču pravosudnog sistema i temeljnih prava još nijesu u fazi potpune, sistemske primjene – istakao je Radulović.
Kako je dodao, nezavisnost pravosuđa u Crnoj Gori i dalje se suočava sa ozbiljnim izazovima, a politički uticaj ostaje evidentan, naročito u procesima izbora i imenovanja nosilaca pravosudnih funkcija.
– Često svjedočimo da političke teme i međustranačke rasprave dominiraju u javnom diskursu, dok se stvarni rezultati i učinak pravosudnih institucija stavljaju u drugi plan. Primjer za to je i nedavna rasprava u Skupštini Crne Gore, tokom koje je pojavljivanje vrhovnog državnog tužioca bilo praćeno političkim previranjima, dok je izvještaj o radu tužilaštva ostao gotovo po strani. Takve okolnosti otežavaju objektivnu procjenu rada institucija i dodatno slabe povjerenje javnosti – naveo je Radulović.
Pored političkog uticaja, ukazao je i na sve vidljivije druge oblike pritisaka koji dolaze sa različitih adresa, poput onih od strane organizovanih kriminalnih grupa, čiji je uticaj na pojedine procese i nosioce pravosudnih funkcija dodatno narušio nezavisnost i integritet sistema.
– Iako formalni mehanizmi i deklarativna posvećenost evropskim standardima postoje, jasno je da institucije još nijesu u potpunosti spremne da ih dosljedno sprovedu u praksi. Ostaje otvoreno pitanje ko će biti odgovoran za njihovu implementaciju i da li su kadrovi adekvatno pripremljeni. Sve dok sistem ne bude oslobođen političkih i različitih interesnih pritisaka, teško je govoriti o pravom stepenu nezavisnosti i odgovornosti pravosuđa – zaključio je Radulović.
