Vlada Crne Gore je, na 49. sjednici, kojom je predsjedavao premijer Zdravko Krivokapić, radi usaglašavanja sa Zakonom o Vojsci, donijela uredbu o prestanku važenja Uredbe o brojnoj veličini, sastavu i načinu angažovanja aktivne rezerve Vojske Crne Gore i Odluku o brojnoj veličini ugovorne rezerve Vojske Crne Gore.

- Zakonom je ustanovljen novi koncept rezervnog sastava Vojske, koji se sastoji od ugovorne i strategijske rezerve, a ne aktivne i neaktivne rezerve kao što je bilo propisano ranije. Novom Odlukom je određeno da se ugovorna rezeva sastoji od 30 rezervnih oficira, 30 rezervnih podoficira i 40 rezervnih vojnika- navode u saopštenju.

Vlada je donijela Odluku o Energetskom bilansu Crne Gore za 2022. godinu koji obuhvata: Bilans električne energije, Bilans uglja, Bilans nafte, naftnih derivata i biogoriva, Bilans prirodnog gasa i bilans toplotne energije za daljinsko grijanje i/ili hlađenje i industrijsku upotrebu. Dokument je pripremljen na bazi podataka o bilansu električne energije dobijenih od strane Elektroprivrede Crne Gore, CEDIS-a, CGES-a, proizvođača električne energije u Crnoj Gori, bilansa uglja od strane Rudnika uglja, kao i procijenjenog prometa naftnih derivata od strane naftnih kompanija.

Takođe, uzete su u obzir i potrebe pojedinih privrednih subjekata (Uniprom KAP, Toščelik Nikšić, nekoliko građevinskih firmi i dr.) koji pojedine energente nabavljaju u sopstvenom aranžmanu. U 2022. godini bruto potrošnja električne energije planirana je na 3.571,93 GWh, a pokriva se: proizvodnjom iz sopstvenih izvora 3.519,15 GWh, saldom (uvoz/izvoz) 52,78 GWh. Učešće električne energije iz hidroelektrana u ukupnoj planiranoj proizvodnji električne energije u 2022. godini je 53,33%, termoelektrane 37,42%, vjetroelektrana 9,15% i solarnih elektrana 0,10%. Od ukupnih potreba za energijom, Crnoj Gori nedostaje značajan dio, koji je u 2020. godini iznosio, 43,60%, u 2021. godini se procjenjuje nedostatak od 43,30%, a u 2022. godini se planira na 47,09%. Najveći uticaj na ukupni deficit energije imaju naftni derivati i prirodni gas, koji po planu za 2022. godinu čine 46,57% ukupne potrošnje energenata, a za potrebe domaćeg tržišta se u potpunosti uvoze.