Dogovorom vlasti i opozicije nedavno je usvojeno više izmjena izbornih zakona. Zbog značaja koji izborna reforma ima za put Crne Gore ka Evropskoj uniji, ali i za buduće izborne procese, pohvale za postignuto stigle su i iz Brisela i iz državnih institucija. Pored pohvala, upućeno je i niz zamjerki zbog izmjena koje su izostale, a trebalo je da budu dio reforme. Između ostalog, nije uvažen zahtjev Romskog savjeta, koji duže od deceniju traži smanjenje izbornog cenzusa za autentičnog romskog predstavnika u državnom parlamentu. Takav odnos države u toj organizaciji ocjenjuju kao diskrimatoran, te najavljuju da će se, ako na jesen partije ne pokažu volju za tim izmjenama, obratiti institucijama EU.
Skupština Crne Gore nadavno je usvojila set izbornih zakona, kojima se, između ostalog, objedinjuju lokalni izbori, uvećava kvota za žene na izbornim listama, uvećavaju izdvajanja iz budžeta za partije, ipak, neke izmjene, koje su se očekivale, nisu se desile. Jedna od njih je i ona koju još od 2014. godine očekuju pripadnici romske zajednice, da se izborni cenzus smanji, kako bi mjesto u parlamentu mogao da dobije i njihov autentični predstavnik. Predsjednik Romskog savjeta Mensur Šaljaj ističe da su od Odbora za sveobuhvatnu reformu imali velika očekivanja, te da su im još u februaru dostavili dopis sa konkretnim predlogom.
– Moram naglasiti da je početak rada ovog odbora u našoj zajednici probudio velika očekivanja i nosio istorijski značaj – vjerovali smo da će se konačno desiti ono što tražimo još od 2014. godine. Smatramo da naš apel mora imati pozitivan ishod, kako bismo ostvarili prava koja već uživaju i druge manjinske zajednice u Crnoj Gori, a koje su, prema posljednjem popisu, brojčano slične našoj – kazao je Šaljaj za "Dan".
Kako je naveo, planiraju da krajem septembra ili početkom oktobra razgovaraju sa političkim partijama o svojoj inicijativi, kako bi ih uvjerili da je njeno usvajanje prijeko potrebno.
– Prije svega preporuke Evropskog savjeta jasno ukazuju na potrebu za autentičnim romskim predstavnikom u Skupštini Crne Gore. Na taj način bi i romska zajednica, koja živi, radi i doprinosi društvu, dobila zasluženo mjesto u zakonodavnoj vlasti. U slučaju da izostane podrška političkih partija i institucija u Crnoj Gori, pokrenućemo dodatne korake na međunarodnom nivou – kazao je Šaljaj.
Prvi korak bi, navodi, bio razgovor sa ambasadorom EU u Crnoj Gori Johanom Satlerom, na kojem bi ga informisali o nedostatku političke volje i neophodnosti da Crna Gora ispuni svoje evropske obaveze.
Šaljaj ističe i da inicijativa o smanjenju izbornog cenzusa postoji duže od deceniju, te da nijedna vlada nije našla za shodno da je uvaži.
– Više nego očigledno je da je odnos države prema našoj zajednici, nažalost, diskriminatoran. O inicijativi za smanjenje izbornog cenzusa govorimo još od 2014. godine, a u međuvremenu je formirano četiri ili pet vlada koje – slobodno mogu reći – nisu pokazale političku volju da ovu promjenu izglasaju, jer im to očigledno ne odgovara. Smatramo da ovakav odnos države, u kojem romska zajednica i dalje nema svog autentičnog zastupnika u državnom parlamentu, dodatno produbljuje etničku distancu koja je 76 odsto prema Romima i stvara osjećaj institucionalne isključenosti. Takav ambijent direktno utiče na iseljavanje – brojni pripadnici naše zajednice napuštaju Crnu Goru, tražeći sigurnost i dostojanstvo u zemljama Evropske unije. To potvrđuju i rezultati popisa iz 2023. godine, prema kojima je broj Roma manji za gotovo 600 u odnosu na 2011. godinu – navodi Šaljaj.
Ipak, i dalje je optimističan da bi skupštinski odbor u narednih nekoliko mjeseci, koliko je planirano da radi, mogao da uvaži inicijativu Romskog savjeta.
– Vlada javno ističe svoju posvećenost evropskim integracijama i vjerujemo da će u skladu s tim prepoznati važnost uvažavanja preporuka koje dolaze iz Brisela. U tom kontekstu, smatramo da bi neispunjavanje ovog zahtjeva bilo u suprotnosti sa završetkom poglavlja 23, koje se odnosi na vladavinu prava, osnovna prava i zaštitu manjina – istakao je Šaljaj.
