Sagovornici “Dana”: Bez priklanjanja dominantnim strukturama, nema ni prodora

Osnivanje novih političkih partija u Crnoj Gori nije rijetkost i u ovom trenutku postoji preko 50 registrovanih političkih subjekata. Na narednim parlamentarnim izborima, već je izvjesno, u izbornoj trci prvi put učestvovaće makar dvije nove partije.

Da to neće suštinski mnogo promijeniti stvari u političkom životu, te da će, umjesto raznolike ponude, najvjerovatnije doći do toga da se novajlije priklone nekoj od strana koje su dominantno zauzele politički prostor, smatraju sagovornici "Dana".

Kako ocjenjuju, novi politički subjekti nemaju mnogo prostora za manevar i teško da samostalno mogu napraviti prodor i bitno mijenjati odnos snaga na političkoj sceni.

Gotovo svake godine pojavi se jedan novi politički subjekat u Crnoj Gori i, prema onome što se dešavalo u prethodnim mjesecima i onome što se najavljuje, na narednim izborima najmanje dvije nove partije učestvovaće u toj trci.

Prema ocjeni koordinatora Centra za građanske slobode Borisa Marića, malo je političkog prostora za artikulaciju manjih partija, jer, kako kaže, taj prostor dominantno pokrivaju tri grupacije – Pokret Evropa sad, DPS i Koalicija za budućnost Crne Gore. Uz to, kako navodi, tradicionalno su prisutne manjinske partije, te GP URA i Evropski savez.

– To su neki osnovni rezervoari legitimiteta političkih subjekata, koji pokrivaju najveći dio političkog prostora. Ostali su na ivici ili ispod cenzusa, barem za sada. Pojavljuje se neki mogući subjekt, koji se, kako vidimo u istraživanjima, procentualno kreće oko cenzusa, što znači da se ne može pretpostaviti neki veći politički prodor. To dovodi do zaključka da bi one mogle da utiču donekle na neku političku konjukturu nakon izbornog procesa, a očigledno je da im je potrebno da otvore komunikaciju među sobom i da se ukrupnjavaju i da prave predizborne koalicije. Pitanje je i da li bi to imalo sinergetski efekat, kakvi su pojavni oblici njihovih politika, koliko su uopšte kompatibilni u smislu lideršipa, da li sujete rade svoje. Znači, otvara se hiljadu i jedno pitanje koje bi trebalo posložiti da bi imali neku koalicionu priču i ukrupnjavanje nekoliko političkih subjekata koje bi pretpostavljalo njihov veći politički uticaj i veću snagu. Ali to je sve pod znakom pitanja i u odnosu na dominantne, tri velike grupacije, veoma je malo prostora za slabije političke subjekte, koliko god da ih brojčano ima, a sada ih je već prilično – kazao je Marić za "Dan".

Govoreći o suprotnom smjeru, odnosno udruživanju snaga partija, Marić navodi da se u tome najvještijom pokazala Nova srpska demokratija.

– Prvo, ona je stožer koalicije ZBCG i mislim da svi koji su bili u toj koaliciji, izvjesno će biti i na sledećim izborima. Očekivano je da njima nekoliko manjih programski srodnih partija, i novoosnovane i starije, pristupi. Primjer Radničke partije je u apsolutnoj kategoriji, ona se ulila u NSD, ali ne mislim da će biti još takvih oblika fuzije, već da će doći do pristupanja koaliciji i mislim da će pod kišobran ZBCG ići znatno više partija nego što čini zvanično tu koaliciju – navodi koordinator CEGAS-a.

Milatović osniva partiju

Na prethodnim izborima, pored Radničke partije, u taboru sa tom koalicijom bio je i SNP i Marić vjeruje da ni u nardenim izbornim trkama ta koalicija neće isključivati partiju Vladimira Jokovića.

– SNP je tradicionalni brend i mislim da njima ne bi loše bilo da ih ostave u koaliciji, bez obzira na specifičnu težinu i koliko oni relano mogu donijeti glasova. SNP bi bila poruka, gdje Andrija Mandić, kao lider te koalicije, šalje poruku ujedinjavanja programski bliskih sadržaja – navodi Marić.

Zbijanje redova moguće u svim političkim opcijama

Da li će primjera sličnih onome što rade u NSD-u, odnosno ukrupnjavanju partija, prema Marićevoj ocjeni nije izvjesno, ali nije ni isključeno. Navodi primjer Demokrata i PES-a koji su na lokalnim izborima na taj način ostvarili polovičan rezultat, te je upitno da li bi to ponovo pokušali. Kada je riječ o DPS-u, navodi da oni gotovo tradicionalno izlaze samostalno, ali da nije nevjerovatno da pokušaju da privuku neku od partija čiji je cenzus upitan. Kao primjer ukrupnjavanja političkih partija, koji je bio promišljen potez koji je dao rezultat, navodi Evropski savez.

– Nekadašnja jedinstvena struktura, koja se u jednom trenutku razdvojila, opet je okupljena i sad ih čini i više političkih subjekata. Očigledno je da imaju određeni nivo sinergije i sebi, sada, obezbjeđuju siguran parlamentarni status – kazao je Marić.

Da nove stranke u Crnoj Gori mogu u izvjesnom smislu donijeti "poremećaj" na političkoj sceni, ali sa ograničenim izgledima da postanu snažan samostalan faktor, smatra politikolog Aleksandar Ćuković. I njegov stav je da je realnije očekivati udruživanje snaga.

– Koalicije i procesi ukrupnjavanja imaju znatno realniji i praktičniji potencijal da oblikuju izborne ishode i buduću sliku parlamenta: kroz njih manje stranke mogu obezbijediti vidljivost, dok veći subjekti dodatno učvršćuju svoju poziciju. Zbog toga je vjerovatnije da će na predstojećim izborima značajnija promjena nastati kao rezultat koalicionih manevara i saveza, a ne djelovanjem novoformiranih partija – kazao je Ćuković za "Dan".

Nameće se saradnja sa jednim od dva bloka

Kada se razmatra uticaj novih partija, ističe Ćuković, potrebno je imati u vidu da je crnogorska politička scena jasno podijeljena.

– Novoosnovanoj partiji izuzetno je teško da "stoji" između dva bloka. Takve partije se već u trenutku formiranja gotovo po pravilu moraju strateški odrediti, odnosno "namignuti" strani sa kojom je saradnja vjerovatnija, jer je sve drugo taktički neodrživo. Dodatno, nove stranke suočene su sa dvjema ozbiljnim preprekama: prvo, ulaze u borbu sa snažnim, godinama kaljenim institucionalizovanim partijskim strukturama; drugo, ukoliko ih javnost prepozna kao proizvod frakcionaštva, ličnih sujeta ili neostvarenih liderskih ambicija, biće brzo odbačene, jer takve formacije po pravilu ne nude ništa suštinski novo: ni ideje, ni ljude, niti programe – zaključuje Ćuković.

Ističe da prostora za nove stranke u Crnoj Gori, uprkos prezasićenom partijskom sistemu, postoji, ali pod uslovom da donesu novu političku ponudu i svježu energiju.

– To važi za obje strane političkog spektra, jer nezadovoljstvo postoji na cijelom polju. Međutim, samo nezadovoljstvo bez novih rješenja ne može se pretočiti u dugoročnu podršku, niti u izborni uspjeh. Svaka novoosnovana partija u Crnoj Gori nudi novo platno, ali fascinira brzina kojom ga spopadnu stare, davno odabrane "rovovske" boje – navodi Ćuković.